Godinama se u javnosti vrtjela zabluda da se „sav holesterol“ stvara od jaja, pečenja i slanine. Međutim, stručnjaci sve češće upozoravaju da je priča složenija i da je pravi udar na jetru često skriven u rafinisanim šećerima i industrijskoj hrani.Ali izgleda da nije tako…
- Masna jetra (steatoza) je tihi neprijatelj: napreduje bez buke, a otkriva se tek kad se pojave umor, težina u stomaku, svrab kože, akne ili perut. Jetra, organ sa preko 500 funkcija, u tom trenutku više ne uspijeva da efikasno filtrira toksine i upravlja mastima, pa je put ka upali, fibrozi i, u krajnjem slučaju, cirozi kraći nego što se misli.
Ključ zabune leži u pogrešnom targetiranju masti, dok se zanemaruje uloga brzih ugljenih hidrata. Hljeb i peciva od bijelog brašna, gazirani napici, grickalice, industrijski slatkiši i sirupi zaslađivači brže dižu trigliceride nego porcija kuvanih jaja uz salatu. Jetra posebno teško podnosi visok unos glukozno-fruktoznog sirupa: takva fruktoza nema veze s fruktozom iz cijelog voća, jer dolazi bez vlakana i „kočnica“ sitosti, pa potiče nakupljanje masti u jetri, rast triglicerida i insulinsku rezistenciju. U tom svjetlu, demonizovanje svake masnoće promašuje metu.
- Kako podsjeća Politika u svojim tekstovima o javnom zdravlju, mediteranski obrazac ishrane – maslinovo ulje, riba, orašasti plodovi, obilje povrća i integralne žitarice – dosljedno se povezuje sa boljim lipidnim profilom i manjim rizikom od masne jetre. Nije, dakle, problem u svim mastima, već u trans-mastima, pregrijanim rafinisanim uljima i višku industrijskih šećera. (Izvor: Politika.rs)
Manje poznat, ali presudan akter je holin, nutrijent iz grupe B-kompleksa. Nalazi se u jajima, crvenom mesu, iznutricama i nekim mliječnim proizvodima i pomaže u transportu masti iz jetre. Kada ga nema dovoljno, masti se „parkiraju“ u hepatocitima i prave štetu. Zato potpuno izbacivanje jaja i kvalitetnih izvora holina iz straha od holesterola može napraviti kontraefekat. Naravno, mjeri se pristupa razumno: porcija jaja uz tanjir povrća nije isto što i svakodnevna brza hrana pržena u lošem ulju.
- RTS u emisijama o ishrani i navikama podsjeća da trigliceridi često bolje otkrivaju stanje ishrane od samog holesterola. Povišeni trigliceridi najčešće govore o višku šećera i rafinisanih skrobova, nedostatku kretanja i alkoholu „za opuštanje“ koji se neprimjetno taloži kao masnoća u jetri. (Izvor: RTS.rs)
Šta, dakle, mijenjati? Prvo, skloniti šećer iz svakodnevnice: gazirane napitke i „energetske“ sokove zamijeniti vodom ili nezaslađenim čajem. Drugo, prebaciti tanjir na povrće: neka pola porcije čine šarena, vlaknasta biljka (kupusnjače, lisnato, paprika, paradajz), uz umjerene proteine (riba, mahunarke, piletina) i dobre masti (maslinovo ulje, orašasti plodovi). Treće, kretanje: 30–40 minuta brze šetnje ili bicikla već pet dana u sedmici pravi razliku u insulinskoj osjetljivosti. Četvrto, san i stres – jer neuregulisani kortizol gura apetit ka šećeru i povisuje glikemiju.
- Ulogu imaju i „male“ navike: voda prije obroka, vlakna iz zobi, lanenog sjemena i mahunarki, kao i povremena upotreba gorkih biljaka (maslačak, lincura, čičak) u dogovoru s ljekarom ili farmaceutom. Alkohol, čak i „pomalo“, vrijedi svesti na minimum – jetra nema pauzu. Trans-masti i duboko pržene industrijske grickalice najbolje je ostaviti na polici.
