U nedjelju je Vaskrs, a mnoge domaćice već sada razmišljaju, šta spremiti za ovaj veliki dan. Mi danas malo govorimo o nekim običajima, a koji se rade tačno tri dana prije Vaskrsa….
Svi znamo da je Uskrs najvažniji od svih kršćanskih blagdana. Djeca vole približavanje Uskrsa zbog bojanja jaja. Ono što se ne može zanemariti su tradicije koje treba poštovati kao što su to činili naši stari. Današnji post vam donosi što ne biste trebali unijeti u svoj dom tijekom tri dana ovog blagdanskog… Nekoliko dana prije Uskrsa, dok dolazi proljeće i tišina Velike korizme se čini još dubljom, pravoslavni kršćani doživljavaju zasigurno najsadržajniji i najemotivniji tjedan liturgijske godine — Veliki tjedan. Nije to samo tjedan dana do blagdana, već hodočašće boli, tišine, jauka i radosti, koje je urezano u sam život čovjeka kroz bezbrojne narodne običaje.
Veliki tjedan počinje Velikim ponedjeljkom kada nas crkva podsjeća da je Krist počeo trpjeti; ali nas također podsjeća na Njegova vrlo velika djela – Njegovu pobjedu nad smrću i grijehom. U narodu se, posebno u jugoistočnoj Srbiji, zove Zavalita nedelja, a obeležava se teškim postom, što se vidi i po uzdržavanju stoke od hrane. Čista srijeda obilježena je kao Tiha i sveta. Sredinom tjedna, srijeda je posljednji radni dan, ali i dan pripreme duše i doma. U mnogim krajevima šivanje je zabranjeno, a stoka se dodatno hrani kako bi se narednih dana odmorila i ljudi u potpunosti posvetili prazniku. Na današnji dan u nekim krajevima počinje farbanje jaja, a u kućama žalosti jaja se farbaju u crno – Veliki četvrtak – sijanje vjere i svjetla Veliki četvrtak smatra se danom naroda i pradjedova.
U vjerovanju se dalje spominje da se na taj dan smije sijati samo bonsan jer se vjerovalo da je posebno plodan. Žene su palile svijeće na rijekama – puštale ih nizvodno u vodu u znak sjećanja na duše umrlih, moleći za mir i oprost. Vjerovali su da će ih molitva vode odvesti na onaj svijet. Petak Isusova raspeća – dan šutnje i patnje. Ovaj dan je poznat kao Veliki petak ili Kristov petak. Dan se smatra vremenom tijekom kojeg je Krist postio, mnogi vjernici ne uzimaju ništa što ima bilo kakav oblik hrane za jelo, u čast Kristove velike žrtve.
Danas se, prema tradiciji, pojavljuju prva uskršnja jaja, obojena u crveno, što označava krv Kristovu. Prvo ofarbano jaje uvijek je posebno; Ima mnogo naziva kao što su čuvar kuće, strašilo, smakak ili pereške, ovisno o završetku. Vjerovalo se da bojano jaje tjera razne nevolje iz kuće i obitelji, pomaže u dobrom zdravlju i najčešće se držalo u kući tijekom cijele godine. Neka su sela imala određenu grupu mladića koji su te godine išli u vojsku; ovi su čuvali Kristov grob u crkvama do Uskrsa – naizmjenično tiho bdijejući nad simbolom Kristove muke. Velika subota – Dan nade i iščekivanja Narod se priprema za dolazak radosti na Veliku subotu.
Zatim farbaju jaja; mijesi tijesto za uskrsni kruh, koji zovu uskrsni kruh; posipaju ga bosiljkom i ukrašavaju jajima – jedno bijelo jaje u sredini simbolizira čistoću i početak nečeg novog. U leskovačkom kraju ova se subota naziva i Duga subota, podsjećajući na beskrajnu bol i patnju koju je Krist je patio viseći na križu. U Hercegovini i Bosanskoj krajini Crvena je subota jer vjeruju da su zbog tog uskrsnuća jaja na Isusovu grobu pocrvenjela. A sada dolazi Uskrs, najsvjetliji kršćanski blagdan – blagdan svjetla, ljubavi i nade. Toga dana ceo pravoslavni svet odjekuje pozdravima: “Krist je uskrsnuo!” Na što je odgovor: “Uistinu je uskrsnuo!”
Taj dan obilježava trijumfalni povratak u život Isusa Krista, za kojeg vjernici vjeruju da je pobijedio smrt i otvorio vrata vječnom životu. Ujutro se okuplja obitelj, djeca crvenim jajetom mažu lice da budu zdrava, rumena i vesela, zatim je najpopularnije tucanje jajima, što je sport, jer pobjednik uzima jaje od poraženog. Također postoji vjerovanje da će jaje zakopano u mravinjak donijeti blagostanje ukućanima, a ljuske jaja se razbijaju i bacaju kako se vještice ne bi u njima prevezle preko rijeka prema narodnim pričama. U stara vremena također se smatralo dobrim na Uskrs promijeniti odjeću i obuću kako bi nadolazeća godina prošla u sreći i blagostanju.
Uskrs nije samo dan slavlja – to je vrijeme šutnje, praštanja, ljubavi i obnove vjere. Kroz običaje i folklor koji se prenose s koljena na koljeno duhovno se povezujemo; naše malo biće i veliko biće. Zdravlje, veselje i mir neka prate uskršnja jaja i pozdrav od srca – Krist vaskrse! – tračak svjetlosti da zagrije i ujedini sve oko vas.
