U danasnjem clanku proćitajte koju to namjernicu jedeme a najstetnija je i holesterol dovodi u nebesa,saznajte u nastavku teksta……
Gostujući u jutarnjem programu TV One, dr. Svetlana Stanišić otvorila je temu koja uvijek izaziva pažnju – kolesterol. Iako se o njemu često govori s dozom straha, doktorica je ponudila realan i praktičan pogled na načine kako se s njim nositi – bez drastičnih odluka i bez nepotrebne panike.
Mnogi, u želji da unaprijede zdravlje, naprave prvi korak tako što potpuno izbace žumanjke iz prehrane. U zamjenu dolaze omleti od čistih bjelanjaka, lagani i bez masnoća. No, kako doktorica objašnjava, time se zanemaruju vrijedne hranjive tvari koje žumanjak nosi sa sobom. Nisu to samo kalorije – tu su vitamini, zdrave masti i elementi koji podržavaju funkciju cijelog organizma.
Ona naglašava da ne treba odmah rezati iz prehrane ono što ima potencijalnu korist, posebno kad se radi o mesu, jajima, mlijeku i mliječnim proizvodima. Iako se bez njih može živjeti, njihov pravilan unos može značajno doprinijeti zdravlju. Umjesto radikalnog izbacivanja, predložila je četiri jednostavne, ali vrlo djelotvorne strategije koje pomažu u održavanju zdravog kolesterola.
Prva mjera počinje već za doručkom. Umjesto kupovne, često zaslađene zobene kaše, savjetuje da sami pripremimo obrok kombinacijom zobi i mlijeka. Time unosimo beta-glukan – vlakno koje dokazano smanjuje apsorpciju kolesterola u organizmu. Dodatak mahunarki, sjemenki, orašastih plodova poput badema i lješnjaka može dodatno poboljšati učinak i učiniti doručak nutritivno bogatim.
Drugi ključni korak je uvođenje orašastih plodova u svakodnevnu ishranu. Lješnjaci, orasi i bademi nisu samo ukusni, već sadrže fitosterole – biljne molekule koje se ponašaju kao “konkurenti” kolesterolu. Oni se takmiče za apsorpciju u crijevima, čime se smanjuje ukupna količina kolesterola koji ulazi u krvotok.
Sljedeća stavka na listi preporuka je iznenadila mnoge – izbjegavanje margarina. Iako se godinama reklamira kao zdravija zamjena za maslac, istina je ponešto drugačija. Hidrogenizirane masti koje margarin često sadrži, mogu povećati kolesterol više od samog maslaca, što ga čini lošim izborom za one koji žele očuvati srce i krvne žile.
I na kraju, četvrti savjet tiče se dodataka prehrani i prirodnih “saveznika” u borbi protiv lošeg kolesterola. Češnjak, plava riba i maslinovo ulje nisu novost, ali ih mnogi zanemaruju. Konzumiranje češnjaka, čak i u obliku kapsula, može pomoći, ali dr. Stanišić upozorava – ako kapsula nema karakterističan miris, upitna je i njena djelotvornost. Isto vrijedi i za dodatke s fitosterolima – važno je ne pretjerivati, jer i korisne tvari u velikim dozama mogu štetiti.
Zato je najbolji savjet: slušati tijelo i pristupati promjenama postepeno, s razumijevanjem, a ne iz straha.
Bonus napomena koju je istakla i sama doktorica tiče se sve češće pojave osjećaja iscrpljenosti, gubitka energije i dnevne pospanosti, koje mnogi pripisuju sezonskim promjenama. Međutim, ako se ti simptomi ponavljaju ili traju duže vrijeme, mogu ukazivati na ozbiljnije zdravstvene izazove poput poremećaja štitne žlijezde, anemije ili nutritivnih deficita. Zato umor ne treba uzimati zdravo za gotovo.
Sve u svemu, poruka je jasna – ne tražimo rješenja u odricanjima, nego u ravnoteži. Promjena prehrane ne znači odustajanje od svega što volimo, već pametno kombiniranje onoga što znamo i onoga što naše tijelo traži.
Ako bismo morali izvući jednu pouku iz svega što je dr. Stanišić podijelila – to bi bila ova: zdravlje se ne gradi preko noći, ali svaka pametna odluka koju donesemo danas, pravi razliku već sutra
