U danasnjem clanku Vam donosimo savete naseg strucjaka sa VMA,sta raiti ako Vam test pokaze da je secer povišen,proćitajte i po potrebi primenite…
Dijabetes je bolest koja u modernom društvu sve više uzima maha, a glavni razlog za to leži u načinu života – brza hrana, nedostatak kretanja i svakodnevni stres postali su neizbježni dio naše svakodnevice. Prema riječima doktora Saše Kikovića, endokrinologa sa VMA, prvi simptomi dijabetesa često su toliko suptilni da ljudi godinama ne znaju da su u riziku. Upravo zato je od ključne važnosti obratiti pažnju na signale koje nam tijelo šalje i reagovati na vrijeme.
Kada laboratorijski testovi pokažu povišene vrijednosti šećera u krvi, važno je znati šta preduzeti. Ako glikemija na prazan stomak iznosi 7.0 mmol/l ili više, i taj rezultat se potvrdi pri ponovnom testiranju, to jasno ukazuje na šećernu bolest i neophodno je odmah početi sa liječenjem, u zavisnosti od tipa dijabetesa.
Ako je vrijednost glikemije između 6.1 i 6.9 mmol/l, potrebno je uraditi test opterećenja glukozom (OGTT) kako bi se utvrdilo da li je u pitanju predijabetes ili početni stadijum bolesti.
Šta je predijabetes i kako reagovati?
Predijabetes je stanje koje se može preokrenuti pravilnim navikama:
-
Uvođenje uravnotežene ishrane sa što manje industrijski prerađenih šećera.
-
Povećanje fizičke aktivnosti – barem 30 minuta šetnje dnevno može napraviti razliku.
-
Kontrola stresa i kvalitetan san.
-
Po preporuci ljekara, u nekim slučajevima uključuje se i terapija.
Ako se ove mjere zanemare, predijabetes se vrlo lako može razviti u tip 2 dijabetes, koji često nosi komplikacije na srcu, bubrezima, očima i nervima.
Kada se dijagnostikuje dijabetes?
Ljekari potvrđuju prisustvo bolesti ako je:
-
Glikemija na prazan stomak ≥ 7,0 mmol/l,
-
Glikemija nakon OGTT testa (poslije 2 sata) ≥ 11,1 mmol/l,
-
Glikemija u bilo kojem trenutku ≥ 11,1 mmol/l, uz tipične simptome kao što su žeđ, često mokrenje i nagli gubitak težine,
-
Ili HbA1c ≥ 6,5%.
Prehrambene preporuke
Dijabetička ishrana je temelj u liječenju i kontroli šećerne bolesti. Ona podrazumijeva:
-
50–55% ugljenih hidrata (najviše iz povrća, voća i integralnih žitarica),
-
30–35% masti, ali sa naglaskom na zdrave masti iz maslinovog ulja, avokada i orašastih plodova,
-
Pet do šest manjih obroka dnevno radi ravnomjernog nivoa šećera u krvi.
Šta jesti češće:
-
Povrće bogato vlaknima (brokoli, špinat, tikvice).
-
Mahunarke (pasulj, leblebije, sočivo).
-
Riba poput lososa i tune (2 puta nedjeljno).
-
Mliječni proizvodi sa niskim sadržajem masti.
Namirnice koje treba izbjegavati:
-
Prerađene šećere i gazirane napitke.
-
Trans masti i zasićene masti (fast food, margarin, pržena hrana).
-
Prerađene mesne proizvode poput kobasica i šunke.
Rizični faktori za dijabetes
Neki faktori na koje možemo uticati su:
-
Prekomjerna tjelesna težina (BMI ≥ 25).
-
Nedostatak fizičke aktivnosti.
-
Loše prehrambene navike i visok unos soli.
-
Pušenje i hronični stres
Osobama sa ovim faktorima savjetuje se redovna kontrola šećera u krvi, posebno nakon 40. godine života. Ako su rezultati normalni, preporučuje se testiranje svakih 3–5 godina, dok oni sa predijabetesom treba da rade kontrole barem jednom godišnje.
Zaključa
Dijabetes ne mora biti sudbina. Pravovremena dijagnoza i promjena načina života mogu značajno usporiti ili spriječiti razvoj bolesti. Briga o ishrani, kretanje i redovne kontrole ključ su dugoročnog zdravlj
