Ponekad kada dođemo umorni sa posla, definitivno nas prenese, i načas sklopimo oči. Međutim, kada se trznemo, onda nam ostane trag pljuvačke na jastuku. Znate li šta to možda znači?
Tijelo tokom sna prolazi kroz brojne fiziološke procese, a jedan od čestih, ali često zanemarenih fenomena jeste slinjenje tokom spavanja. Slinu u ustima stvaraju različite žlijezde, i njen prekomjeran izliv tokom sna može biti povezan s položajem u kojem spavamo. Na primjer, spavanje na boku češće rezultira curenjem sline, jer se u tom položaju usta lakše otvaraju. Suprotno tome, kada osoba spava na leđima, slina ima tendenciju da isparava, što smanjuje vjerovatnoću slinjenja.
Međutim, uzrok slinjenja nije samo položaj tijela. Određena medicinska stanja i vanjski faktori mogu znatno uticati na lučenje sline. Jedan od takvih faktora su alergije, bilo da se radi o alergijskom rinitisu ili reakcijama na određene namirnice. Kada se nosni putevi blokiraju, osoba prirodno počinje da diše na usta, što kao posljedicu ima pojačano stvaranje sline.
Također, problemi s probavom poput refluksa kiseline mogu dovesti do povećanog lučenja sline, jer kontakt želučane kiseline s jednjakom potiče ovaj refleks. Jedan od češćih uzroka slinjenja je i infekcija gornjih disajnih puteva, koje stvaraju višak sluzi i sputavaju gutanje. Upala krajnika (tonzilitis) dodatno otežava stanje, jer izaziva oticanje grla i sužavanje prolaza, zbog čega se slina zadržava u ustima.
Psihološki uzroci također mogu imati ulogu. Prema nekim istraživanjima, osobe koje pate od visokog nivoa stresa ili doživljavaju noćne more mogu imati povećanu salivaciju tokom sna. U tom kontekstu se spominju i određeni lijekovi – naročito antidepresivi i morfij – koji kao nuspojavu izazivaju prekomjerno lučenje sline.
Osim problema sa slinjenjem, mnogi se suočavaju s hroničnim umorom i osjećajem iscrpljenosti, čak i nakon višesatnog sna. Ako se osoba svakodnevno osjeća pospano, iscrpljeno i s izraženim podočnjacima, to može biti znak ozbiljnih problema sa spavanjem. “To što neko neprekidno osjeća umor nije normalno i ne treba ga prihvatati kao svakodnevicu”, upozoravaju stručnjaci.
Poremećaji sna, poput nesanice, apneje, narkolepsije i sindroma nemirnih nogu, često ostaju nedijagnostikovani, iako značajno umanjuju kvalitet života. Nesanica može imati brojne uzroke – od psiholoških problema do hroničnih bolesti. Tipični simptomi koji ukazuju na moguće poremećaje sna uključuju: nenamjerno drijemanje u toku dana, osjećaj težine u nogama, trnce koji tjeraju na kretanje, te intenzivno hrkanje.
Sindrom nemirnih nogu karakteriše neprijatno golicanje, grčevi ili unutarnji svrbež u nogama, koji se pogoršavaju tokom večeri. Osobe s ovim stanjem osjećaju neodoljivu potrebu da pomiču noge, kako bi ublažile nelagodu. To im često onemogućava zaspivanje, a u težim slučajevima ih budi iz sna i tjera na hodanje.
Kada se govori o liječenju nesanice, postoje dva osnovna pristupa: farmakološki i bihevioralni. U prvom slučaju, koriste se lijekovi kao što su nebenzodiazepinski hipnotici, koji imaju brzi početak djelovanja, ne narušavaju arhitekturu sna i ne stvaraju zavisnost. Ipak, njihova upotreba treba biti oprezna, jer kod nekih osoba izazivaju dnevnu pospanost i mogućnost stvaranja ovisnosti.
Zanimljivo je da se u terapiji nesanice ponekad koriste i antidepresivi, naročito kada je problem povezan s depresijom. Ovi lijekovi kao nuspojavu izazivaju pospanost, što može pomoći u regulisanju sna. Međutim, svaka terapija treba biti individualizirana i vođena pod nadzorom stručnjaka.
Spavanje nije jednostavan proces – on se odvija kroz četiri različite faze koje se ponavljaju ciklično tokom noći. Tokom tih ciklusa dolazi do lučenja važnih hormona i supstanci koje utiču na metabolizam, imunološki sistem i opšte zdravlje.
Zaključno, pravilan san je ključan za mentalno i fizičko zdravlje. Narušeni obrasci spavanja ne samo da uzrokuju umor, već povećavaju rizik od ozbiljnih bolesti. Prepoznavanje i tretman problema kao što su prekomjerno slinjenje, nesanica ili sindrom nemirnih nogu može značajno poboljšati kvalitet života.
