Dobrivoje Tanasijević, poznat kao Den Tana, američki je ugostitelj, filmski glumac, producent i sportski radnik porijeklom iz Srbije, koji se smatra jednim od najdugovečnijih pojedinaca u Holivudu. Rođen je 1935. godine u Čibutkovićima, a odrastao je u Beogradu, gdje je njegov otac, također ugostitelj, bio uhapšen, a nakon rata su mu komunističke vlasti oduzele imovinu.
Već kao mali, Den je započeo svoju fudbalsku karijeru, a kasnije je igrao za FK Crvena zvezda. Tijekom posete Belgiji 1952. godine, odlučio je potražiti politički azil, a zatim je 1954. godine emigrirao u Sjedinjene Američke Države.
Njegov život u Sjedinjenim Američkim Državama bio je bogat i raznolik. Po dolasku u Los Anđeles, upisao je školske glume kako bi savladao engleski jezik, nakon čega je igrao manje uloge u filmovima poput “The Enemy Below” i serijama kao što su “Rin Tin Tin” i “The Untouchables”.
Ipak, njegov interes se nije zaustavljao samo na filmskoj industriji.
Tana se također bavio filmskom produkcijom, ističući da je producirao osam filmova, od kojih su dva sudjelovala na filmskom festivalu u Kanu, gdje je Milena Dravić osvojila nagradu za najbolju glumicu. Kasnije je njegova ćerka preuzela vođenje produkcijske tvrtke, koja se iz Bate prodakšna transformisala u Magnolija films, tvrtku s 20 nominacija za Oskara.
Jedan od značajnih preokreta u njegovoj karijeri desio se kada je, potpuno neplanirano, zakoračio u svijet ugostiteljstva. Tana je postao vlasnik restorana “Den Tanas” u Los Anđelesu, koji je ubrzo postao prestižna destinacija za holivudsku elitu. Do tog trenutka, nije imao nikakvo znanje o upravljanju restoranom, ali je, kako ističe, ušao u ovaj posao kako bi pomogao prijateljima suočenim s financijskim poteškoćama.
Kupio je restoran za samo jedan dolar, uz obvezu da se ostatak iznosa isplati kasnije, čime je postao vlasnik jednog od najpoznatijih restorana u Americi. Kada se umorio od rada, prodao je restoran za nekoliko milijuna dolara, s tim da nijedan zaposlenik ne smije biti otpušten u sljedećih pet godina.
Den Tana sebe smatra izuzetno srećnim čovjekom. Izjavio je da ne bi mijenjao svoj život ni za šta na svijetu i izrazio nadu da će drugi doživjeti bar delića onoga što je on imao tijekom svog života. Ovaj stav odražava njegov optimističan pogled na svijet, unatoč svim izazovima s kojima se suočavao tijekom svoje karijere i života.
Nova priča je motivišuća, jer ilustruje kako je, zahvaljujući svojoj odlučnosti i strasti, uspio izgraditi raznovrsnu i uspješnu karijeru, prelazeći put od nogometnog terena do holivudskih reflektora i ugostiteljstva.
BONUS TEKST:
Svatko sanja, ali koliko dobro razumijemo ovaj zadivljujući fenomen? Snovi predstavljaju osebujno iskustvo koje dijelimo svi mi, koliko god ih se mogli prisjetiti. Intrigantan je detalj da tipični pojedinac sanja približno dva sata svake noći, a većina tih snova događa se tijekom REM faze spavanja, razdoblja kada je moždana aktivnost vrhunac. Iako se može činiti da snovi traju dulje, većina zapravo traje samo nekoliko minuta.
Jedna od najintrigantnijih činjenica je da 12% pojedinaca snove doživljava isključivo crno-bijele. Taj je postotak bio čak i veći prije raširene dostupnosti televizora u boji! Osim toga, fascinantno je da brojni snovi odražavaju naša iskustva iz stvarnog života, uključujući stres, želje, strahove i rutinske događaje. Snovi često našem mozgu služe kao sredstvo za obradu emocija i rješavanje problema.
Dodatni fascinantan detalj je da nam se u snovima ne pojavljuju lica nepoznatih osoba. Svaki lik s kojim se susrećemo u snu je netko koga smo barem jednom promatrali, čak i ako toga nismo svjesni. Mozak posjeduje izvanrednu sposobnost generiranja slika iz naše podsvijesti, što znači da lica koja se pojavljuju u snovima često potječu iz sjećanja starih mnogo godina.
Kreativnost je usko povezana s našim snovima. Brojni umjetnici, pisci i znanstvenici tvrde da su inspiraciju crpili iz svojih snova. Značajni primjeri uključuju Paula McCartneya, koji je melodiju za “Yesterday” izveo iz sna, i Dimitrija Mendeljejeva, koji je zamislio periodni sustav dok je sanjao. Dakle, snovi služe kao više od običnih noćnih pojava; mogu djelovati kao portal za duboke uvide i kreativnu inspiraciju.
