Dali je moguce,naučnici otkrili gljivice umozgu zdravoih ljudi,proćitajte sta mogu napraviti i kako utjecu na zdravog covjeka,ne propustite u nastavku teksta….
Iako su najčešće poznate po tome da izazivaju infekcije kože ili noktiju, gljivice su mnogo prisutnije u našem tijelu nego što većina ljudi misli. One nisu samo tu kada se razbolemo – zapravo, one naseljavaju različite dijelove organizma još od rođenja, pa se postavlja pitanje da li imaju dublji i suptilniji uticaj na naše zdravlje, uključujući i stanje mozga.
Naša koža, usta, nosna šupljina i naročito crevni sistem dom su velikom broju gljivica koje žive zajedno s bakterijama i drugim mikroorganizmima. Dok su bakterije već godinama u centru pažnje naučnika zbog njihove povezanosti s imunološkim i mentalnim zdravljem, gljivice tek u poslednje vrijeme dobijaju pažnju koju zaslužuju. Mnogi stručnjaci sada vjeruju da ove mikroforme možda igraju značajnu ulogu u funkcionisanju nervnog sistema.
-
Svakodnevno unosimo gljivice hranom i pićem
-
Spore se udišu iz vazduha, pogotovo u zatvorenim prostorima
-
Neke ostaju kratko, a druge žive s nama godinama
Zdrav imuni sistem u većini slučajeva uspješno kontroliše broj gljivica, ali kada imunitet oslabi – bilo zbog bolesti, stresa ili lijekova – gljivice mogu da se nekontrolisano razmnože. To dovodi do infekcija koje ponekad mogu da zahvate i mozak. Takvi slučajevi su rijetki, ali poznati – gljivice poput Cryptococcus ili Aspergillus mogu izazvati ozbiljne i smrtonosne upale mozga.
Naučnici sve češće upozoravaju da bi i bez direktne infekcije, prisustvo gljivica moglo imati uticaj na psihičko stanje i ponašanje.
-
U nekim slučajevima gljivice stvaraju supstance koje remete moždane funkcije
-
Pojedini mikroorganizmi mogu uticati na upalne procese u mozgu
-
Sve je više povezanosti između gljivične aktivnosti i neuroloških simptoma
Jedno istraživanje na miševima pokazalo je da prisustvo Candide albicans u njihovim crevima nije samo djelovalo na imunitet, već je promijenilo i njihovo ponašanje – postali su društveniji i manje anksiozni. Ovi rezultati otvaraju novo pitanje: da li se promjene raspoloženja kod ljudi mogu povezati s gljivicama koje prirodno žive u tijelu?
Kod ljudi koji pate od neurodegenerativnih bolesti poput Alchajmerove bolesti, otkrivene su gljivice u moždanom tkivu. Iako to još ne dokazuje uzročnu vezu, brojni istraživači vjeruju da bi gljivice mogle da pokrenu ili ubrzaju procese koji dovode do propadanja nervnih ćelija. Jedna hipoteza čak sugeriše da mozak stvara specifične proteine kao odbranu od mikroba – što bi značilo da ono što sada smatramo uzrokom bolesti možda zapravo predstavlja posljedicu pokušaja organizma da se zaštiti.
-
Moguće je da gljivice utiču indirektno – putem imunološkog sistema
-
Neki istraživači su uspjeli da smanje simptome demencije terapijom protiv gljivica
-
Istraživanja su još u ranoj fazi, ali daju uzbudljive naznake
Pored neurodegenerativnih bolesti, razmatra se i potencijalna povezanost gljivica s mentalnim poremećajima poput depresije i šizofrenije. Neka istraživanja ukazuju da osobe koje pate od ovih stanja imaju promijenjen sastav gljivica u crevima. Kod žena sa šizofrenijom, koje su imale dokaze o izloženosti Candidi, zabilježena su lošija pamćenja i kognitivne funkcije. Sve to ukazuje da bi se u budućnosti tretmani mogli proširiti i na regulaciju gljivičnog mikrobioma.
Stručnjaci, međutim, upozoravaju na oprez. Samo prisustvo gljivica u mozgu ili crevima ne znači automatski da su one odgovorne za bolest. Moguće je i da bolest prvo oslabi barijere tijela, pa gljivice lakše dospijevaju tamo gdje inače ne bi mogle.
Bez obzira na to, jedno je sigurno – gljivice više nisu samo fusnota u medicinskoj literaturi. Njihova prisutnost, ponašanje i uticaj zaslužuju dalja istraživanja jer bi upravo u njima mogla ležati nova saznanja o zdravlju mozga i kompletnom funkcionisanju organizmu
