Zua tri dana, konkretno u nedjelju, kreće i Uskršnji post, koji traje do poćetka maja mjeseca. Poredeći sa ramazanskim postom, pravoslavni je i više nego lagan, mada ima dana koja su jako teška za izdržati. Pri tome najviše mislimo na prva tri dana koja su najvažnija, a samim time i jako je veliko iskušenje u pitanju.
Od 18. marta do 5. maja, Uskršnji post je poznat po svojoj rigoroznoj prirodi, a vjernici dobro poznaju utvrđene smjernice posta.
U početnom periodu posta uobičajeno je da većina vjernika postuje, pazeći da se prvih sedam dana uzdržavaju od određenih aktivnosti i pričešćuju. Međutim, postavlja se pitanje: da li je to dozvoljeno?
Prema vjeroučiteljici Andrei Kereš, pričest služi kao krajnji cilj svake liturgije i ima ključnu ulogu u našoj povezanosti s Bogom.
Na svakoj liturgiji pričešćuju se oni koji se pridržavaju liturgijskog načina života i vjerno poštuju sve periode posta u kršćanskoj tradiciji, bez obzira da li spada u post ili ne. Svrha posta nije samo da se stekne pravo pričesti na samo sedam dana, već radije da se uključi u duhovnu disciplinu. Nije moguće pričestiti se postom u dužem periodu od 40 dana na dijeti samo vodom i hljebom. Uvijek pristupamo sakramentu osjećajući se nedostojnim, ali Bog je taj koji nas udostojava i upućuje poziv na pričest. Međutim, to ne znači da trebamo pristupiti na nemaran način.
Andrea pojašnjava da je naš pristup vođen kombinacijom poštovanja prema Bogu, vjere i ljubavi. Osim toga, tokom posta ulažemo najveći napor, uzimajući ga dan po dan na osnovu naših individualnih mogućnosti. Kako napredujemo, naša posvećenost odricanju postaje rigoroznija. Međutim, važno je napomenuti da nas sami naši napori ne čine zaslužnima za pričest; radije, milost Božjom primamo ovu sakramentu.
Možemo li, kaže otac Gojko Perović, nekoga ko ne posti smatrati grešnom osobom?
Naši životi su neprestano zaprljani grijehom. Naša zaljubljenost u hranu, odmor i dokolicu pretvorila je ove osnovne potrepštine u objekte obožavanja. Ovo idolopoklonstvo vodi promiskuitetnom životu. Da bismo se tome suprotstavili, moramo se uključiti u praksu posta. Odbijanje posta ne mora nužno biti jednako grijehu, ali svakako ometa naš napredak u oslobađanju iz njegovih ruku. Post služi kao put do oslobođenja od grijeha. Kada se posvetimo postu, naše tijelo i duša doživljavaju duboko oslobađanje iz svojih kandži.
Ljudska bića ne posjeduju urođenu svetost. Upornost je neophodna. Samo zato što ste sinoć doživjeli pozitivno raspoloženje ne garantuje jutro bez problema. Zbog toga je imperativ da neprestano težimo, dan za danom, da se oslobodimo grijeha.
Vrlina posta leži u njegovoj sposobnosti da nas oslobodi grijeha, pružajući nam jasan put koji trebamo slijediti.
Bez upozorenja, Gospod će doći, ne ostavljajući vremena onima koji nisu marljivo nastojali da se oslobode greha na dnevnoj bazi da se pokaju i traže iskupljenje.
Post služi kao vrijedan alat za kultiviranje duhovnog rasta i snage u Gospodinu. U prošlosti, post je podrazumevao potpunu apstinenciju od svih oblika ishrane. Međutim, za pravoslavne hrišćane, evoluirao je tako da obuhvati odricanje od specifične “masne” hrane. Ove namirnice se prvenstveno sastoje od masti životinjskog porijekla, iako se u određenim periodima posta i jela pripremljena sa biljnim mastima svrstavaju u masne. Od svog nastanka, pravoslavlje je sredu i petak odredilo kao dane posvećene molitvi i postu. Izuzev produženog posta Božića i Uskrsa, koji traje šest, odnosno sedam sedmica, vjernici se pridržavaju uzdržavanja od masne hrane svakog petka i srijede tokom cijele godine. Jedini izuzetak od ove religiozne prakse dešava se tokom “Nedelje masti”, neposredno nakon Uskrsa. Ipak, u skladu sa raznim narodnim vjerovanjima, post srijedom ostaje obavezan kao spomen na Judinu izdaju Isusa Krista, koja se dogodila tog dana u sedmici.
Povodom događaja koji su prethodili Isusovoj muci, crkva je odredila srijedu kao dan molitve i uzdržavanja od masne hrane. Petak se, s druge strane, smatra najžalosnijim danom za kršćane, koji predstavlja dan kada je Isus Krist pretrpio mučenje i raspeće. Kroz istoriju, post srijedom i petkom tradicionalno se sastojao od prehrane na bazi vode, isključujući konzumaciju ulja i favorizirajući sirovu ili kuhanu hranu. Međutim, ako se ovi dani poklope sa praznikom označenim crvenim slovom ili imenom sveca ispisanim podebljanim crnim slovima na kalendaru, pravi se izuzetak. U takvim prilikama, vjernicima je dozvoljeno da konzumiraju jela natopljena uljem i mogu se odlučiti za crno vino kao alternativu drugim alkoholnim pićima.
