Danas pišemo o nečemu što bi moglo utjecati na budućnost zdravlja svih nas. Bosna i Hercegovina, zajedno s nekim drugim zemljama, označena je na globalnoj mapi kao područje s visokim rizikom od epidemija. Saznajte…
To znači da naša zemlja ima povećanu šansu za izbijanje ozbiljnih zaraznih bolesti, što bi moglo biti ozbiljna prijetnja za cijeli svijet. Ovaj članak istražuje koji su to faktori koji čine Bosnu i Hercegovinu ranjivom na epidemije i šta bi se moglo učiniti da se taj rizik smanji.
Nedavna istraživanja upozoravaju na ozbiljan globalni rizik od zaraznih bolesti, a Bosna i Hercegovina se nalazi među zemljama koje predstavljaju potencijalne “žarišta” budućih epidemija.

Ova istraživanja donose nove, alarmantne podatke koji pokazuju da se rizik od izbijanja opasnih bolesti ne raspoređuje ravnomjerno po svijetu. Iako su Latinska Amerika i Afrika najugroženiji, i Balkanske zemlje, uključujući Bosnu i Hercegovinu, nalaze se na listi visokog rizika. Na temelju ovog globalnog modeliranja, BiH je rangirana gotovo isto kao i Sjedinjene Američke Države i Rusija, što jasno pokazuje da je ovo ozbiljan problem za našu zemlju, ali i za cijeli svijet.
- Šta to znači za nas? Naša zemlja se nalazi u regiji koja se suočava s velikim izazovima u vezi s epidemijama. Podaci pokazuju da oko 9,3 posto svjetske kopnene površine već ima uvjete koji pogoduju nastanku epidemija. Iako mnoge zemlje, poput onih u Latinskoj Americi i Africi, imaju veće šanse za izbijanje zaraznih bolesti, Bosna i Hercegovina nije izuzeta. Studija koja je objavljena u časopisu “Science Advances” pokreće važna pitanja o tome kako i zašto se ovi rizici pojavljuju i što to znači za zdravlje ljudi.
Jedan od ključnih faktora rizika su zoonoze – bolesti koje se prenose sa životinja na ljude. Ove bolesti predstavljaju ozbiljan problem jer se najnoviji podaci pokazuju da su gotovo tri četvrtine novih zaraznih bolesti koje pogađaju ljude potekle od životinja. Kako ljudska naselja šire prema prirodnim staništima divljih životinja, tako raste rizik od kontakta koji može dovesti do novih bolesti. U praksi, ovo znači da bi se potencijalne epidemije mogle širiti brzo i lako među ljudskim populacijama, a Bosna i Hercegovina, zbog svoje geografije i gustoće naseljenosti, nalazi se u zoni visokog rizika.

Zanimljivo je da promjene u klimatskim uvjetima također imaju značajan utjecaj na širenje bolesti. Porast temperature, promjena u obrascima padavina i duže suše stvaraju uvjete u kojima virusi, bakterije i njihovi prenosioci mogu opstati. Na primjer, komarci i krpelji, koji prenose bolesti poput malarije i Lyme bolesti, sada mogu opstati u područjima gdje to ranije nije bilo moguće. Ovaj pomak u distribuciji bolesti može imati velike posljedice za zdravlje ljudi u Bosni i Hercegovini i drugim dijelovima svijeta.
- Drugi faktor koji pogoršava situaciju je ljudska aktivnost. Krčenje šuma, poljoprivreda i infrastrukturni projekti često dovode do toga da se ljudi susreću s divljim životinjama koje mogu nositi nepoznate viruse. Istovremeno, gusto naseljena urbana područja stvaraju savršene uvjete za brzo širenje bolesti među ljudima. Ovi faktori zajedno čine Bosnu i Hercegovinu vrlo osjetljivom na izbijanje novih zaraza.
Iako se čini da smo suočeni s prijetnjama koje ne možemo kontrolirati, postoji način da se smanji rizik. Istraživanje pokazuje da zemlje s boljim zdravstvenim sistemima i infrastrukturom imaju veću šansu da uspješno odgovore na epidemije. Bosna i Hercegovina, nažalost, ima ograničene resurse kada je riječ o zdravstvenoj zaštiti, što znači da bi se mogla suočiti s velikim problemima u slučaju izbijanja velikih epidemija. Zdravstveni sustav mora biti spreman, s laboratorijima, bolnicama i medicinskim osobljem koji mogu brzo reagirati na krize.

Globalna povezanost također ima veliki utjecaj na širenje zaraza. Aviosaobraćaj omogućava da se bolest širi iz jedne zemlje u drugu u nekoliko sati. Ovaj fenomen se posebno odnosi na Bosnu i Hercegovinu, jer iako se možda ne nalazi među najugroženijim zemljama, može biti ozbiljno pogođena globalnim širenjem bolesti. Zbog toga je od presudne važnosti imati snažnu i koordiniranu strategiju za borbu protiv epidemija, kako na lokalnoj, tako i na globalnoj razini.
- Ova istraživanja koriste napredne tehnologije i algoritme koji analiziraju podatke o klimi, zemljištima i povijesnim podacima o zaraznim bolestima. Sve ove informacije pomažu u prepoznavanju potencijalnih žarišta gdje bi epidemije mogle početi prije nego što postanu prijetnja. Također, Svjetska zdravstvena organizacija razvija strategije za brzo reagiranje na nove prijetnje, uključujući koncept “Bolesti X”, što znači da bi se mogla pojaviti nova, nepoznata bolest koja bi imala pandemijski potencijal.
Za Bosnu i Hercegovinu, ali i za cijeli svijet, važno je biti pripremljen. To uključuje ulaganje u jačanje zdravstvenih sustava, bolje praćenje i brzo djelovanje u slučaju izbijanja epidemije. Ako želimo zaštititi svoje zdravlje, moramo biti svjesni prijetnji koje dolaze iz prirode i raditi zajedno kako bismo se nosili s njima na vrijeme.



