U današnjem članku vam donosimo nekoliko zanimljivosti na temu nasljednih bolesti koje se prenose majčinskom linijom, te kako one mogu utjecati na zdravlje i kvalitet života. Iako genetika igra presudnu ulogu u mnogim zdravstvenim stanjima, važno je znati da poznavanje obiteljske anamneze i pravovremena prevencija mogu u velikoj mjeri pomoći u očuvanju zdravlja.
- Postoji niz bolesti koje se prenose putem mitohondrijske DNK – naslijeđene isključivo od majke. Jedna od najčešćih među njima je osteoporoza, bolest koja uzrokuje slabljenje koštane mase i čini kosti lomljivima. Žene, osobito nakon menopauze, često su pogođene ovim stanjem. Redovit unos kalcija i vitamina D, kao i umjerena tjelesna aktivnost, ključni su faktori u prevenciji. Slično tome, reumatoidni artritis, autoimuna bolest zglobova, često ima genetsku povezanost, a zdrava prehrana, održavanje normalne tjelesne težine i prestanak pušenja mogu znatno ublažiti simptome.
Genetika također može imati veliki utjecaj na izgled i starenje kože. Ako je majka rano razvila bore ili pigmentacijske mrlje, velika je vjerojatnost da će i kćer naslijediti slične sklonosti. Redovita hidratacija, zaštita od UV zračenja i unos antioksidansa kroz prehranu mogu pomoći u usporavanju procesa starenja. Osim toga, migrene, koje pogađaju sve veći broj žena, često imaju korijen u mitohondrijskoj DNK. One se mogu ublažiti prepoznavanjem okidača poput stresa, određenih namirnica ili hormonskih promjena.
Još jedno stanje koje ima genetsku pozadinu je multipla skleroza, bolest središnjeg živčanog sustava koja zahvaća mijelinsku ovojnicu živčanih vlakana. Redovito kretanje, pravilna prehrana i unos vitamina D mogu pomoći u smanjenju rizika. Posebno se naglašava važnost psihičke stabilnosti, jer stres može dodatno oslabiti imunološki sistem.
- Kada je riječ o neurodegenerativnim bolestima, Alzheimerova bolest zauzima posebno mjesto. Ako je majka patila od gubitka pamćenja i kognitivnih sposobnosti, rizik za djecu može biti značajno veći. Mentalne aktivnosti, čitanje i društvene igre pomažu u održavanju funkcija mozga, dok pravilna prehrana i fizička aktivnost doprinose općem zdravlju mozga. Uz to, depresija i anksioznost također mogu imati genetsku osnovu. Ako su prisutne u obiteljskoj povijesti, preporučuje se redovita briga o mentalnom zdravlju, razgovor sa stručnjacima i prakticiranje tehnika opuštanja poput joge ili meditacije.
Zanimljivo je da se i dijabetes tipa 2 često povezuje s naslijeđem, iako na njegov razvoj velikim dijelom utječe način života. Zdrava prehrana, kontrola unosa šećera i redovito kretanje ključni su za prevenciju. Problemi sa štitnjačom, bilo da je riječ o smanjenom ili pojačanom radu, također su česti u obiteljima i prenose se s majke na kćer. Balansirana prehrana bogata jodom i selenom, te smanjenje stresa, mogu pomoći u održavanju pravilne funkcije hormona.
Na kraju, ne smije se zaboraviti ni visoki krvni tlak (hipertenzija), koji može imati snažnu genetsku povezanost. Smanjenje unosa soli, izbjegavanje prerađene hrane i redovita tjelesna aktivnost najbolji su načini da se rizik drži pod kontrolom.
- Prema pisanju Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ), svaka treća žena u Hrvatskoj nosi genetski rizik za razvoj barem jedne od ovih bolesti. Stručnjaci naglašavaju važnost ranog testiranja i redovitih sistematskih pregleda, jer rana dijagnoza uvelike povećava šansu za uspješno liječenje.
Institut za genetička istraživanja Univerziteta u Beogradu navodi da se mitohondrijske bolesti mogu prenositi i kroz nekoliko generacija bez očitih simptoma, što znači da se ponekad nasljedni faktori pojave tek u kasnijim godinama. Upravo zato, stručnjaci preporučuju genetsko savjetovanje za sve žene koje imaju u obitelji povijest neuroloških ili metaboličkih bolesti.
S druge strane, portal Klix.ba ističe kako zdrav način života može biti najbolji lijek protiv genetskih rizika. Prema njihovim istraživanjima, pravilna prehrana, dovoljno sna, boravak na svježem zraku i svakodnevno kretanje mogu značajno smanjiti utjecaj nasljednih faktora, čak i kada genetska predispozicija postoji.
- Zaključak je jasan – nasljedne bolesti ne moraju biti presuda. Iako genetika oblikuje određene predispozicije, stil života, briga o sebi i redoviti liječnički pregledi mogu promijeniti ishod. Znanje o obiteljskoj povijesti bolesti nije teret, nego prednost, jer omogućava svjesno djelovanje i pravovremenu prevenciju. Na kraju, najvažnije je zapamtiti da zdravlje nije samo odsustvo bolesti, već sklad između tijela, uma i naslijeđa koje nosimo u sebi.
