Na prvi pogled, broj obuće djeluje kao puka praktična informacija – nešto što određuje udobnost prilikom kupovine cipela. U nastavku više….
Međutim, jedno neobično švedsko istraživanje pokušalo je da poveže veličinu stopala s prosječnim životnim vijekom. Iako zvuči više kao zabavna anegdota nego ozbiljan medicinski nalaz, rezultati su izazvali pažnju javnosti i otvorili zanimljivu diskusiju.
Studiju je vodio državni epidemiolog Hans Bjors, zajedno sa timom istraživača. Oni su analizirali podatke iz različitih regiona Švedske, koristeći digitalne baze u kojima su bile upisane veličine obuće, starost u trenutku smrti i uzroci smrti. I sami autori istraživanja odmah su naglasili da broj cipela ne određuje direktno koliko će neko živjeti, ali da su uočili korelacije koje vrijedi pomenuti.
- Kod žena se pokazalo da nosioci broja 38 u prosjeku žive najduže – između 78 i 84 godine. I broj 37 bio je blizu tom rezultatu, sa očekivanim životnim vijekom između 77 i 82 godine. Nasuprot tome, žene sa najmanjim brojevima, poput 35, imale su značajno kraći životni vijek, između 64 i 69 godina. Kod muškaraca je najpovoljniji ishod zabilježen kod broja 42, koji je i najčešći u populaciji, sa prosjekom između 75 i 82 godine. Najmanji i najveći brojevi, poput 38 i 45, povezani su s kraćim trajanjem života, od 66 do 69 godina.
Iako tabele djeluju jasno, istraživači upozoravaju da se ovi podaci ne smiju tumačiti bukvalno. Veličina stopala sama po sebi nije faktor rizika, već može biti odraz genetike, tjelesne građe ili životnog stila. Na primjer, visoki ljudi često imaju veća stopala, a visina je već povezana s određenim zdravstvenim rizicima, od problema sa srcem do opterećenja kostiju i zglobova.
Dr Bjors je u izjavi naglasio da je „prava formula za dug život mnogo jednostavnija“ i poznata već decenijama: zdrava ishrana, kretanje, izbjegavanje loših navika, dovoljno sna i pozitivan stav. Drugim riječima, broj obuće može biti zanimljiv pokazatelj u statistici, ali ne i sudbina čovjeka.
- Ako se pogleda šira slika, istraživanje zapravo podsjeća na to koliko često ljudi traže odgovore u simbolici ili neobičnim pokazateljima, umjesto da se posvete navikama koje zaista mijenjaju kvalitet života. Zdravlje je u velikoj mjeri u našim rukama – određuju ga odluke koje donosimo svakodnevno, a ne cifre koje stoje na etiketi cipela.
Mediji u regionu često prenose ovakve zanimljivosti, ali stručnjaci naglašavaju da su one prije svega edukativne i zabavne, a ne prediktivne. Tako, na primjer, Politika u svojim rubrikama o zdravlju podsjeća da su uravnotežena prehrana, kretanje i redovne kontrole kod ljekara jedini pravi način da se produži životni vijek, bez obzira na visinu ili broj obuće (Izvor: Politika.rs).
- Slično tome, domaći stručnjaci, poput onih koji gostuju u emisijama RTS-a, naglašavaju da je genetski faktor snažan, ali da stil života može značajno da pomjeri granice očekivanog životnog vijeka. Oni podvlače da ljudi često podcjenjuju moć malih promjena – šetnje od pola sata dnevno, smanjenja unosa soli ili izbjegavanja cigareta. Sve to, u zbiru, pravi daleko veću razliku nego statistički prosjeci iz neobičnih istraživanja (Izvor: RTS.rs).
Na kraju, priča o povezanosti broja obuće i dužine života nije ništa drugo do podsjetnik da volimo tragati za simbolima. U svakodnevici koja je često monotona, ovakvi podaci unose dozu zabave i radoznalosti. Ali suština je jasna – naš životni vijek ne određuje broj na cipeli, već način na koji gazimo kroz život.
