Bubrezi su organi koji rijetko dobijaju pažnju koju zaslužuju, a zapravo spadaju među najvažnije čuvarzdravlja. Više u nastavku…
- Oni svakodnevno filtriraju ogromne količine krvi, uklanjaju toksine, regulišu krvni pritisak, čuvaju ravnotežu elektrolita i stimulišu stvaranje crvenih krvnih zrnaca. Uprkos toj ulozi, bubrežne bolesti često se otkrivaju kasno – uglavnom zato što dugo ne izazivaju jake simptome ili se njihove tegobe pogrešno pripisuju drugim stanjima.
Da biste zaštitili zdravlje bubrega, važno je obratiti pažnju na rane znakove upozorenja:
1. Promjene na koži i noktima – hronična suhoća, svrab, tamne mrlje ili promjena boje noktiju mogu ukazivati da se toksini nakupljaju u tijelu jer bubrezi ne rade svoj posao kako treba.
2. Problemi s apetitom i varenjem – gubitak apetita, mučnina, povraćanje i osjećaj metalnog ukusa u ustima česti su kod bubrežnih poremećaja. Nakupljeni otpadni produkti remete probavu i dodatno slabe organizam.
3. Mišićni bolovi i grčevi – neravnoteža elektrolita, posebno kalijuma, natrijuma i kalcijuma, dovodi do trnaca, bolnih grčeva i sindroma nemirnih nogu, što često ometa san.
4. Oticanje tijela – kada bubrezi ne mogu da izbace višak tečnosti, ona se gomila u tkivima. Tipični znaci su otoci na zglobovima i stopalima, natečeno lice i izraženi podočnjaci, naročito ujutro.
5. Stalan umor – slabost i iscrpljenost nastaju zbog anemije i smanjene proizvodnje eritropoetina. Tkiva dobijaju manje kiseonika, što rezultira hroničnim umorom, slabom koncentracijom i osjećajem „magle u glavi“.
Ako se bolest ne prepozna na vrijeme, bubrezi mogu izgubiti većinu funkcije. Tada dolazi do ozbiljnih komplikacija: zatajenja srca, problema s disanjem, poremećaja metabolizma i potpunog prestanka stvaranja mokraće. U takvim slučajevima rješenje su dijaliza ili transplantacija – još jedan razlog zašto je rano otkrivanje presudno.
Dobra vijest je da postoje jednostavni testovi kojima se stanje bubrega može provjeriti prije nego što simptomi postanu ozbiljni: analiza krvi (urea, kreatinin, GFR), analiza urina (proteini, krv, kristali) i krvna slika. Redovne kontrole su posebno važne za ljude s dijabetesom, visokim pritiskom, porodičnom istorijom bubrežnih bolesti ili autoimunim poremećajima.
Pored redovnih pregleda, mnogo se može učiniti i promjenama životnog stila. Evo deset koraka koji dokazano pomažu u očuvanju bubrega:
-
pijte dovoljno vode (1,5–2 l dnevno),
-
smanjite unos soli i izbjegavajte industrijski prerađenu hranu,
-
redovno kontrolišite krvni pritisak i šećer,
-
budite fizički aktivni,
-
održavajte zdravu tjelesnu težinu,
-
izbjegavajte pušenje, alkohol i nekontrolisano uzimanje lijekova,
-
jedite raznovrsno, s puno povrća i voća,
-
ne zanemarujte hronične bolesti,
-
dovoljno spavajte,
-
idite na preventivne preglede makar jednom godišnje.Bubrezi su tihi radnici koji ne traže mnogo, ali bez njihove podrške cijelo tijelo trpi. Prepoznavanjem ranih signala i usvajanjem zdravih navika možemo spriječiti ozbiljne posljedice i sačuvati ih da dugo obavljaju svoj nezamjenjiv posao.
-
Suština je jednostavna: bubrezi su tihi radnici tela. Kada rade dobro, ni ne primećujemo ih; kada posustanu, sav teret pada na ostatak organizma. Zato je važno slušati sitne signale – promene na koži, oticanje, grčeve, umor, promene apetita – i ne odlagati proveru. Što ranije otkrijemo problem, veće su šanse da sačuvamo bubrege, a sa njima i energiju, bistar um i ritam svakodnevnog život.
