U današnjem članku govorimo o Gospojinskim postom, koji počinje 14. avgusta i traje do 28. avgusta. Ovaj post je jedan od najstrožih u pravoslavnoj crkvi, odmah nakon Vaskršnjeg posta…..
- Gospojinski post, koji traje od 14. do 28. avgusta, jedan je od najstrožih perioda posta u pravoslavnoj crkvi, odmah nakon Vaskršnjeg. Za vjernike, to je vrijeme snažne duhovne discipline, podsjećanje na važnost skromnosti i unutrašnjeg mira, ali i prilika da se tijelo i duh pročiste. Tokom ove dvije sedmice, većina dana podrazumijeva ishranu pripremljenu na vodi, dok su vikendom dozvoljeni ulje i vino. Posebna iznimka je praznik Preobraženja, kada se smije jesti riba. Post završava Velikom Gospojinom 28. avgusta, ali ni tada se ne mrsi – osim ako praznik ne padne u srijedu ili petak, kada su i dalje dozvoljeni samo riba, vino i ulje.
Post, međutim, nije samo odricanje od određene hrane – to je, kako sveštenici često naglašavaju, prvenstveno duhovni proces. Vjernici se upozoravaju na tri ključne greške koje mogu uništiti smisao posta. Prva je gordost – osjećaj da su bolji od drugih samo zato što poste. Druga je prejedanje posnom hranom, koje može postati isto toliko štetno za duh koliko i mrsna trpeza. Treća je zlopamćenje i njegovanje negativnih osjećaja poput mržnje, zavisti i pohlepe. Pravi post podrazumijeva i uzdržavanje od svake zle misli, riječi i djela.
Ovakav pristup potvrđuju i domaći duhovnici. Protojerej-stavrofor Dragan Stanojević u razgovoru za „Glas Srpske“ istakao je da „post bez pokajanja i bez ljubavi prema bližnjem nije ništa drugo nego dijeta“, te da je suština ovog perioda promjena unutrašnjeg čovjeka. Prema njegovim riječima, Gospojinski post je poseban jer podsjeća na majčinsku brigu Presvete Bogorodice i uči nas da kroz molitvu i smirenje pronađemo snagu za svakodnevne izazove.
- Crkvena pravila naglašavaju da nepoštovanje posta, posebno kada nije riječ o zdravstvenim razlozima ili blagoslovu duhovnika, predstavlja ozbiljan grijeh. Pripremanje posnih slava uz mrsnu hranu ili namjerno izbjegavanje propisanih ograničenja doživljava se kao svjesno kršenje zapovijesti. Svetitelji i oci crkve ostavili su vjernicima jasan put – post nije kazna, već prilika da se obnovi veza s Bogom.
Osim duhovne, post ima i zdravstvenu dimenziju. Prema riječima nutricionistkinje Marije Trkulje za „Politiku“, umjerena i jednostavna posna ishrana tokom ovakvih perioda može pomoći u regulaciji holesterola, smanjenju krvnog pritiska i detoksikaciji organizma, ali samo ako se izbjegava pretjerivanje sa šećerom i prerađenom hranom. To znači da trpeza ne treba da bude bogata samo zato što je posna – jednostavnost je ključ.
Domaćice i domaćini tokom Gospojinskog posta nastoje pripremati obroke koji su skromni, a nutritivno bogati, kako bi ukućani ostali siti, zdravi i fokusirani na pravu svrhu posta. Suština je da hrana bude podrška duhovnom rastu, a ne cilj sama po sebi. Oni koji post provode u jednostavnosti, molitvi i miru često svjedoče da se nakon njega osjećaju lakše, smirenije i ispunjenije.
Kao što podsjeća episkop diseldorfski i cijele Njemačke Grigorije u emisiji „Agape“, „post je podsjetnik da naše tijelo nije gospodar, već sluga našeg duha“. Upravo zbog toga, poštovanje pravila Gospojinskog posta nije samo tradicija, nego i duhovni trening koji ostavlja dubok trag na čovjekovu svakodnevnicu i odnose s drugima.
