U dansnjem clanku donosimo Vam savete svetskog neurologa kako da Vam mozak radi bolje iako više niste u dvadesetima ,saznajte više u nastavku teksta…..
Ljudski mozak je izuzetno složen organ koji određuje način na koji doživljavamo svijet, donosimo odluke i upravljamo svakodnevnim životom. Iako se vjeruje da se s godinama mentalne sposobnosti neumitno smanjuju, moderna istraživanja ukazuju na to da određene navike i pristupi mogu značajno usporiti kognitivno starenje i čak poboljšati funkcije mozga.
Neurohirurzi širom svijeta, a posebno oni koji se bave prevencijom neuroloških oboljenja, sve češće ističu da mentalna svježina u zrelim godinama nije samo poželjna već i dostižna. Redovno njegovanje zdravlja mozga može donijeti izuzetne koristi u svakodnevnom životu, uključujući bolju koncentraciju, emocionalnu stabilnost i sposobnost rješavanja problema.
Jedan od vodećih stručnjaka u ovoj oblasti naglašava da tri osnovne strategije mogu učiniti da vaš mozak funkcioniše kao da imate 25 godina, čak i u srednjim ili poznijim godinama života.
Disanje kao alat za stabilnost uma
Prva preporučena tehnika je jednostavna, ali izuzetno djelotvorna metoda disanja. Radi se o ritmičkom disanju 4-4-4-4, koje uključuje:
-
Udisanje kroz nos u trajanju od 4 sekunde
-
Zadržavanje daha 4 sekunde
-
Izdisanje kroz usta tokom 4 sekunde
-
Pauza bez disanja još 4 sekunde
Ovaj ciklus ponavlja se nekoliko minuta dnevno i pomaže u smanjenju anksioznosti, poboljšanju fokusa i emocionalne stabilnosti. Tehnika se pokazala naročito korisnom u situacijama pojačanog stresa ili pred izazovne zadatke.
Prekidani post kao podsticaj mozgu
Sve veći broj istraživanja potvrđuje da metoda prekinutog posta (najčešće u omjeru 16:8 – 16 sati posta, 8 sati u kojima je dozvoljen unos hrane) stimuliše izlučivanje BDNF-a (moždani neurotrofni faktor), molekula koja podržava regeneraciju nervnih ćelija. Ova praksa ne samo da potpomaže mršavljenje, već poboljšava i neuroplastičnost – sposobnost mozga da stvara nove veze i uči kroz život.
Fizička aktivnost i pokret za zdravlje nervnog sistema
Redovno kretanje se izdvaja kao neizostavan dio mentalne higijene. Umjerena fizička aktivnost, poput:
-
Brze šetnje
-
Vožnje bicikla
-
Plivanja
-
Lagane gimnastike
…može povećati dotok kisika u mozak, poboljšati raspoloženje i smanjiti rizik od depresije. Osim toga, fizička aktivnost direktno utiče na razvoj novih nervnih puteva i jačanje sinaptičkih veza, što doprinosi boljoj memoriji i brzini razmišljanja.
Mentalno zdravlje kao temelj sveukupne vitalnosti
Kada govorimo o mozgu, ne smijemo zanemariti ni emocionalno blagostanje, jer su mentalno zdravlje i funkcije mozga neraskidivo povezani. Ljudi koji redovno rade na vlastitoj emocionalnoj pismenosti – prepoznaju i pravilno izražavaju osjećanja – znatno bolje upravljaju stresom i svakodnevnim pritiscima.
Signali koji ukazuju na pad moždanih funkcija mogu uključivati:
-
Zaboravnost i poteškoće u koncentraciji
-
Umor i osjećaj mentalne magle
-
Poteškoće u organizaciji misli i izražavanju
-
Smanjen interes za učenje novih stvari
U takvim situacijama važno je ne ignorisati znakove, već usvojiti zdrave navike koje mogu obnoviti balans.
Preporuke za svakodnevnu mentalnu kondiciju:
-
Čitanje i intelektualni izazovi (npr. sudoku, šah, strane riječi)
-
Dovoljno sna – idealno 7 do 9 sati noću
-
Zdrava prehrana, bogata antioksidansima, omega-3 kiselinama, vitaminima B, D i C
-
Izbjegavanje procesuirane hrane i viška šećera
-
Boravak u prirodi i umjerena izloženost suncu radi proizvodnje vitamina D
Takođe, društveni kontakti igraju ključnu ulogu u održavanju mentalne agilnosti. Ljudi koji su društveno aktivni imaju manji rizik od demencije, bolje pamćenje i opštu sreću.
Briga o mozgu ne znači samo prevenciju bolesti, već i investiranje u vlastitu životnu radost, efikasnost i sposobnost da se nosimo sa svakodnevicom. Uz nekoliko jednostavnih navika, svako može poboljšati svoju kognitivnu funkciju i osjećati se mentalno mlađe, bez obzira na broj godina.
