BONUS TEKST:
Meteorolog Ivan Ristić kaže da se produljena faza nestabilnog vremena predviđa do kraja svibnja i trajat će do većeg dijela lipnja. Tijekom ovog vremenskog okvira mogu se pojaviti topliji dani; No, to ne znači stabilizaciju vremena, jer će takvi dani biti isprekidani čestim oborinama i atmosferskom nestabilnošću. Kiša, pljuskovi, pa čak i olujni vjetrovi mogu se očekivati do sredine lipnja, bez znakova dugotrajnog zatišja.
Na uspostavu stabilnog i toplog ljetnog vremena značajno utječe afrička anticiklona za koju se predviđa da će u naše krajeve stići najkasnije u trećoj dekadi lipnja. Tek u to vrijeme očekuje se stabilizacija atmosferskih prilika, što će rezultirati porastom temperature i početkom prvih pravih ljetnih dana. Ristić napominje da će se djelovanje afričke anticiklone isprva osjetiti u mediteranskim predjelima, dok će se njen utjecaj u unutrašnjosti Balkana osjetiti nešto kasnije. U prvoj polovici lipnja ne očekuje se značajniji porast temperature zbog prisutnosti niskog tlaka zraka.
Duž obala Sredozemnog, Jadranskog, Egejskog i Jonskog mora, predviđa se da će temperature ostati ispod prosjeka za ovo razdoblje, a količina oborine potencijalno će premašiti tipične vrijednosti. Očekuje se da će početni toplinski val, koji se očekuje krajem lipnja, donijeti temperature do 35 stupnjeva oko 25. i 26. lipnja. U ovom razdoblju očekuje se i porast temperature mora, posebice u Grčkoj i na južnom Jadranu, gdje se predviđa da će temperatura mora prelaziti 20 stupnjeva. Trenutna predviđanja pokazuju da bi u ljetnim mjesecima 2025. mogla biti tri do četiri toplinska vala.
Najžešći od njih očekuje se krajem srpnja, s potencijalnim porastom temperature do 41 stupanj u Beogradu, a čak i do 42 stupnja u pojedinim dijelovima Srbije. Ipak, malo je vjerojatno da će se ljetne vrućine nastaviti bez prekida. U lipnju postoji mogućnost povećanja oborina, s lokalnim nakupinama do 100 litara po četvornom metru u jednom danu, što može dovesti do poplava u gradovima. Ristić upozorava da bi se superćelijske oluje mogle dogoditi u srpnju, posebno tijekom druge dekade mjeseca.
Ove oluje predstavljaju značajan rizik, jer su često praćene tučom, jakim vjetrovima i intenzivnim oborinama, što može dovesti do značajnih šteta na lokalnoj razini. Osnovni uvjeti za razvoj ovakvih olujnih sustava ispunjeni su porastom temperature mora, koja do sredine srpnja može dosegnuti i 30 stupnjeva. Iako meteorolozi izražavaju nadu da se neće uskladiti svi potrebni čimbenici za njihov nastanak, mogućnost ostaje značajna i ne treba je zanemariti. Očekuje se da će se vremenske prilike stabilizirati tek u kolovozu. Nakon toga se očekuje tipična ljetna klima koju karakteriziraju velike vrućine i minimalne količine oborina.
Kolovoz će, prema prognozama, biti najstabilniji mjesec ljetne sezone, iako s izrazito visokim temperaturama. Predviđene su najviše dnevne temperature od 40 do 42 stupnja. U urbanim će područjima prevalencija tropskih dana i noći postati uobičajena jer dodatna toplina koju stvaraju beton i asfalt može pogoršati životne uvjete. U ovakvim uvjetima s nestrpljenjem će se iščekivati kiša kao spas. Ristić ističe da će dugotrajna razdoblja toplinskih valova vjerojatno otežati svakodnevni život, posebice tijekom srpnja i kolovoza, kada će povišene temperature biti značajne i noću. Uz vrućinu očekuje se i povećanje broja dana iznad 30 stupnjeva te porast temperature mora.
Iako to može biti korisno za turiste, također povećava rizik od ozbiljnih vremenskih nepogoda. Očekuje se da će nadolazeći ljetni mjeseci predstavljati niz vremenskih uvjeta, često karakteriziranih svojom ozbiljnošću – od iznenadnih oluja i obilnih oborina do dugotrajnih razdoblja vrućine i suše. Iako se pravi početak ljeta očekuje tek krajem lipnja, ključno je da javnost ostane na oprezu i posluša savjete meteorologa, posebice u vrijeme kada nepogode mogu biti neizbježne.
