U nastavku našeg današnjega članka, malo ćemo govoriti o naslijednim faktorima, a koje dijete naslijeđuje od svojih roditelja…
Utjecaj nasljedstva s obje roditeljske strane tema je koja i dalje izaziva brojne rasprave, no brojna istraživanja pokazuju da u nekim aspektima genetika oca, a u drugima genetika majke, ima izrazito izraženu ulogu. Kada se govori o obiteljskom odgoju i genetskom nasljeđu, posebna pažnja posvećuje se tome kako genetski materijal oca može imati presudan utjecaj na određene nasljedne karakteristike kod djece.
Naime, većina nasljednih osobina rezultat je kombinacije gena oba roditelja, ali određeni faktori mogu istaknuti značajniju ulogu jednog roditelja. Stručnjakinja za genetiku, Dana Breset, naglašava kako dob oca može imati direktan utjecaj na kognitivni i emocionalni razvoj djeteta. Prema njezinim riječima, djeca muškaraca koji su u trenutku začeća imali više od 45 godina, sklonija su teškoćama u učenju, tjeskobi i depresiji.
Jedan od ključnih aspekata u kojem otac ima odlučujuću ulogu jeste određivanje spola djeteta. Naime, dok majka može prenijeti samo X kromosom, otac posjeduje ili X ili Y kromosom. „Upravo je taj kromosom koji dolazi od oca – bilo X ili Y – ono što u konačnici odlučuje hoće li dijete biti muško ili žensko“, navodi Breset. Stoga, ako se javi nezadovoljstvo zbog spola djeteta, treba jasno istaći da je genetski doprinos oca ključan za spolnu determinaciju.
Što se tiče fizičkih karakteristika, primjerice visine, i tu očeva genetika ima snažniji utjecaj. Istraživanja pokazuju da je visina djeteta često povezana s visinom oca, pri čemu je nasljedna veza u tom pogledu izraženija nego s majčine strane. „Djeca visokih očeva imaju veću šansu da i sama dosegnu natprosječnu visinu“, ističe Breset. Ipak, nijedna osobina nije proizvod samo jednog roditelja – već su one rezultat jedinstvenog genetskog spleta oba roditelja.
S druge strane, postoje osobine koje se nasljeđuju gotovo isključivo putem majčinske linije. Prema članku objavljenom u časopisu Metabolism Novosti, ljudski organizam posjeduje dvije vrste masnog tkiva – bijelo i smeđe. Dok se bijelo masno tkivo, koje se češće nasljeđuje od oca, dovodi u vezu s gojaznošću i različitim bolestima, smeđe masno tkivo koje dolazi od majke od iznimnog je značaja za održavanje zdrave tjelesne težine i pravilnog metabolizma.
Još jedan važan faktor koji se nasljeđuje po majci jeste razina serotonina. Ako majka ima nizak nivo ovog neurotransmitera, velika je vjerovatnoća da će i dijete imati slične neurohemijske obrasce. Budući da serotonin igra ključnu ulogu u regulaciji raspoloženja i pažnje, njegovo nasljeđivanje može utjecati na emocionalno zdravlje i psihičku stabilnost potomstva.
Osim toga, mitohondrijska DNK, koja se prenosi isključivo putem majke, ima direktan utjecaj na proces starenja. Oštećenja na ovoj genetskoj strukturi mogu dovesti do ranijeg pojavljivanja znakova starenja, kao što su sijede vlasi i bore. „Mitohondrijske mutacije mogu ubrzati biološko starenje, a to je osobina koja dolazi isključivo od majke“, navode znanstvenici.
Važan je i psihološki aspekt majčinog utjecaja. Dijete u velikoj mjeri nasljeđuje emocionalnu osjetljivost svoje majke, posebno ako je riječ o kćerima koje preuzimaju tzv. kortikolimbički sustav mozga – područje zaduženo za kontrolu emocija i raspoloženja. Sinovi ovaj sustav nasljeđuju znatno rjeđe, što može objasniti različite emocionalne obrasce između spolova.
Naposljetku, sve više pažnje pridaje se genetskoj predispoziciji za neurodegenerativne bolesti poput Alzheimerove. Iako se ranije smatralo da se ova sklonost prenosi s oba roditelja, novija istraživanja pokazuju da se rizik za razvoj Alzheimerove bolesti nasljeđuje isključivo od majke. Isto vrijedi i za kapacitete pamćenja – majčin genetski materijal ima presudnu ulogu u dugoročnom zdravlju mozga.
