U nastavku našeg današnjega članka, govorićemo o visokom tlaku, koji zna da bude jako opasan, ako se ne drži pod kontrolom…
Kada se govori o terapiji za povišen krvni pritisak, većina pacijenata dobro zna koliko je redovno uzimanje lijekova važno za očuvanje zdravlja. Međutim, ono što se često previđa, a što sve više studija potvrđuje, jeste da vrijeme uzimanja lijekova može igrati presudnu ulogu u njihovoj djelotvornosti.
Iako pravilno propisan lijek ima potencijal da značajno pomogne pacijentu, njegova učinkovitost može biti ozbiljno narušena ako se ne uzima u optimalno doba dana. Na ovu temu nedavno je dodatno bacilo svjetlo jedno veliko špansko istraživanje, koje je uključilo više od 19.000 osoba sa hipertenzijom. Predvodnik studije, profesor Ramon Hermida, naglasio je da su rezultati jasno pokazali kako su pacijenti koji su lijekove uzimali u večernjim satima imali bolje regulisan krvni pritisak i to ne samo tokom dana, već i tokom noći.
Još važnije, upravo kod onih koji su terapiju primali pred spavanje, zabilježen je smanjen broj srčanih i moždanih udara. Profesor Hermida istakao je da večernje uzimanje lijekova omogućava dodatnu zaštitu u toku noći, periodu kada su, prema njegovim riječima, “organizam i srce najranjiviji”. Ovi podaci otvaraju novu dimenziju u načinu kako se pristupa liječenju hipertenzije.
- Ipak, nije cijela stručna javnost jednodušna po ovom pitanju. Njemački kardiolog dr Andreas Zajher, zaposlen u Univerzitetskoj bolnici u Frankfurtu, izražava određenu dozu opreza. On upozorava da kod nekih pacijenata večernje doze lijekova mogu izazvati opasno spuštanje pritiska tokom sna, što potencijalno vodi ka vrtoglavicama, padovima pa čak i gubitku svijesti. Prema njegovom mišljenju, dan, kada je tijelo pod najvećim stresom, predstavlja period kada je rizik od naglih skokova pritiska najizraženiji, pa bi tada trebalo i najefikasnije djelovati sa terapijom.
Uprkos različitim mišljenjima, postoji zajednički zaključak: terapija mora biti individualizovana. Ne postoji univerzalni model koji bi odgovarao svakom oboljelom. Faktori kao što su genetska predispozicija, nivo stresa, stil života, navike spavanja, pa čak i profesionalne obaveze, mogu značajno uticati na optimalno vrijeme za uzimanje lijeka. Kod nekih osoba pritisak dostiže vrhunac ujutru, dok kod drugih on raste naveče, ili uslijed dnevnih psihofizičkih napora.
Zbog svega navedenog, preporučuje se da pacijenti zajedno sa svojim ljekarom odrede najpovoljnije vrijeme za primjenu terapije. Vrlo korisno može biti i vođenje dnevnika krvnog pritiska, gdje bi se redovno bilježili termini uzimanja lijeka i izmjerene vrijednosti pritiska. Moderno praćenje, putem uređaja za 24-časovno mjerenje pritiska – holtera, pruža još kompletniju sliku o oscilacijama pritiska tokom dana i noći.
Pacijenti često slušaju opšte savjete, ali realnost je da ono što je idealno za jednu osobu, za drugu može biti rizično. Nikakve promjene u terapiji ne bi se smjele uvoditi bez konsultacije s ljekarom. Ako osoba primijeti jutarnje vrtoglavice, slabost naveče ili druge znakove disbalansa, to može biti alarm da je potrebna prilagodba vremena uzimanja terapije.
Pored toga, stil života igra presudnu ulogu. Oni koji vode uredan ritam – rano ustaju, aktivni su u toku dana i odlaze na spavanje rano – mogu imati drugačije potrebe u odnosu na osobe koje rade noćne smjene, pate od nesanice ili žive u neregularnim uslovima. Svaki pacijent predstavlja poseban slučaj, pa tako i pristup njegovoj terapiji mora biti personalizovan.
Na kraju, upravljanje hipertenzijom nije samo pitanje izbora pravog lijeka ili doze. Pravi rezultat se postiže pravovremenim uzimanjem terapije. Kako je rečeno, “prava tableta u pravo vrijeme” može napraviti ogromnu razliku između očuvanja zdravlja i nastanka ozbiljnih komplikacija. Pacijent ne treba da bude pasivni primalac terapije, već aktivan učesnik u sopstvenom liječenju, spreman da prati svoje stanje, razgovara sa ljekarom i po potrebi prilagodi terapijski režim svojim stvarnim potrebama.
