Sutra je najveći Pravoslavni praznik Vaskrs, a danas govorimo kako ofarbati jaje na stari i tradicionalni način. Mnogi ne uspiju, jer je jako teško ih ofarbati na ovaj način….
Usred svih modernih načina i sredstava bojanja uskrsnih jaja, ovaj rad vam danas donosi jednu drevnu metodu, jer ne prestaje šarmirati od davnina, naravno, pod uvjetom da domaćica ima mirnu ruku. Uskrs je vjerojatno među najiščekivanijima zbog lijepe tradicije za koju se ljudi pripremaju – farbanja jaja. Iako se današnje vrijeme može pohvaliti raznim modernim tehnikama i gotovim bojama kojima su naši stari obećavali “čudo u tri minute”, ovo je bio vrlo strpljiv poseban način ukrašavanja jaja – bez kemikalija, samo priroda i ljubav.
Međutim, to nije bila laka metoda; bila je bogata simbolikom i drevnom suštinom. Usmjeren na jedan običaj, to je korištenje biljaka iz dvorišta, šume ili vrta. Biljke, cvijeće, lišće – sve što čovjek dobiva iz prirode koristi za stvaranje najfinijih uzoraka. Ono što ovu tehniku čini jedinstvenom je kombinacija prirodnih materijala i pažljivog ručnog rada, čineći svako jaje jedinstvenim i neponovljivim. Proces je jednostavan, ali se mora obaviti pažljivo i strpljivo: Svako jaje pažljivo operite dok ne bude čisto kako bi se dizajn što bolje zalijepio.
Na mokro jaje pažljivo se stanji odabrana trava – najfiniji listovi jasne strukture i žilica jer ostavljaju masan trag. Zatim se jaje zamota u najlonsku čarapu koja je pravilno izrađena i zaveže se da se biljka ne pomiče. Ohladite čarape, izvadite biljku, stavite jaje i prelijte s malo ulja. Tako suptilni, prirodni dizajni mogu biti zapanjujući. Jaja izgledaju kao iz bajke – svaki detalj lista je tu, a boja žarulje daje duboku, toplu nijansu. Osim estetskog užitka, osjeti se i odnos tradicije i prirode.
Zašto se uopće farbaju uskršnja jaja? Običaj bojanja jaja na Uskrs povezan je s kršćanskim slavljem Isusova uskrsnuća, Uskrsa, no korijeni sežu mnogo dalje, čak i prije Kristova vremena. Od pamtivijeka je poznato da jaje predstavlja život i rađanje i drevni simbol pobjede smrti. Tako se nastavlja u kršćanskom smislu: simbol je Kristova uskrsnuća jer iz zapečaćene ljušture izlazi novi život, “kršten” Kristovim izlaskom iz groba. Povijesna crvena jaja datiraju svoje početke u zapadnim izvorima u 12. stoljeću, au srpskim zapisima u 16. stoljeću. Crvena boja jajeta simbolizira “nevino” prolivenu krv, patnju, ali i radost uskrsnuća.
Tradicija je popraćena mnogim legendama. Možda najljepša od njih ona je iz vremena kada je Marija Magdalena donijela košaru jaja rimskom caru Tiberiju. Ono što ih je učinilo toliko očaravajućima je to što su, kada je rekla “Krist je uskrsnuo”, pocrvenjeli, simbolično svjedočeći o uskrsnuću. Neke verzije potječu od stražara na Kristovu grobu, koji su se rugali Isusovom uskrsnuću govoreći da će povjerovati kad pečeni pijetao doleti i snese crveno jaje, što se, naravno, i dogodilo. Obojio ju je golub koji se sklonio pod Kristov križ na kojem je bio razapet, tako da su mu krv koja je tekla iz rana obojila jaja u gnijezdu.
U koju god priču da vjerujemo, poruka je ista – poštovanje, sjećanje na Kristovu žrtvu i radost zbog njegovog uskrsnuća. “Čuvar” – prvo obojano jaje na Veliki petak, poznato kao crveno jaje, služi kao sezonski blagoslov i zaštita doma tijekom cijele godine. U doba kada je sve na prodaju, a brzina je zamijenila strpljenje, možda je krajnje vrijeme da se vratimo starim običajima. Da umjesto gotovih boja uzmemo travu iz dvorišta, najlonsku čarapu iz ladice i staru zdjelu s kruškom; stvoriti nešto što nije samo boja nego i duša, sjećanje i vjera.
