
BONUS TEKST:
Tema o povezanosti jaja i holesterola već dugo izaziva rasprave među stručnjacima. Tradicionalno se smatralo da visok unos holesterola iz hrane, naročito iz žumanaca, može negativno uticati na zdravlje srca povećavajući nivo LDL-a (“lošeg” holesterola). Međutim, novija istraživanja sugerišu drugačiji pogled na ovaj odnos, otkrivajući da uticaj jaja na organizam može biti znatno složeniji nego što se ranije mislilo.
Eksperiment sa 720 jaja u mesec dana
Jedan od najintrigantnijih eksperimenata na ovu temu sproveo je Ik Norvic, doktorand sa Univerziteta Harvard. Njegov cilj bio je da istraži kako ekstremna konzumacija jaja utiče na nivo holesterola, posebno na LDL holesterol. Tokom mesec dana, Norvic je unosio čak 24 jaja dnevno, što je ukupno 720 jaja u tom periodu. Ovaj eksperiment je doveo do unosa približno 133.200 mg holesterola, što je značajno iznad preporučenih vrednosti.
Očekivanja su bila da će mu nivo LDL-a značajno porasti, ali su rezultati bili iznenađujući – umesto povećanja, Norvic je zabeležio smanjenje LDL holesterola za 18%. Ovakav ishod suprotstavio se uobičajenim tvrdnjama o negativnom uticaju visokog unosa holesterola iz hrane na zdravlje srca.
Kako jaja utiču na holesterol?
Jedno od mogućih objašnjenja leži u načinu na koji organizam reguliše nivo holesterola. Kada holesterol iz hrane dospe u creva, on se veže za specifične receptore u crevnoj sluzokoži. Ovi receptori zatim stimulišu lučenje hormona holesina, koji deluje na jetru i dovodi do smanjenja proizvodnje LDL-a. Ovaj proces pomaže u održavanju balansa holesterola u krvi, što može objasniti rezultate Norvicovog eksperimenta.
Pored toga, Norvic je pratio dijetu sa niskim unosom ugljenih hidrata – unosio je samo 60 grama ugljenih hidrata dnevno. Ovi ugljeni hidrati dolazili su iz izvora kao što su:
- Banane
- Borovnice
- Smrznute trešnje
- Maslac od makadamije
Ovakav režim ishrane mogao je dodatno doprineti smanjenju nivoa LDL-a, jer su dijete sa niskim unosom ugljenih hidrata često povezane sa boljom regulacijom holesterola u organizmu.
Uticaj dijeta sa malo ugljenih hidrata na LDL
Kod dijeta poput keto dijete i Atkinsove dijete, koje se baziraju na niskom unosu ugljenih hidrata, često dolazi do povećanja LDL holesterola. Razlog za to je što organizam prelazi na sagorevanje masti kao primarnog izvora energije, što može uticati na povećanje nivoa LDL-a. Međutim, Norvicov eksperiment pokazuje da dobro izbalansirana dijeta može imati pozitivan efekat čak i kada se unosi velika količina holesterola iz jaja.
Zaključak
Rezultati ovog eksperimenta ukazuju na to da treba preispitati dugogodišnje tvrdnje o negativnom uticaju jaja na zdravlje srca. Iako su ranije studije sugerisale da visok unos holesterola iz hrane podiže LDL, noviji podaci pokazuju da organizam može regulisati nivoe holesterola na kompleksnije načine nego što se ranije mislilo.
Ključne pouke koje možemo izvući iz ovog eksperimenta:
- Holesterol iz hrane ne mora nužno povećati LDL u krvi.
- Jetra može smanjiti proizvodnju LDL-a kao odgovor na visok unos holesterola.
- Dijete sa niskim unosom ugljenih hidrata mogu doprineti boljoj regulaciji holesterola.
- Celokupna ishrana i način života igraju ključnu ulogu u zdravlju srca.
Ovaj eksperiment podseća na važnost holističkog pristupa zdravlju – umesto da se fokusiramo samo na pojedinačne namirnice, potrebno je sagledati celokupni obrazac ishrane, genetske predispozicije i životne navike. Za optimalno zdravlje kardiovaskularnog sistema, bitno je održavati izbalansiranu ishranu i prilagoditi je individualnim potrebama organizma.