Ovaj znak upozorava na demenciju, a javlja se kada hodamo po stepenicama

Alchajmerova bolest je neurodegenerativno oboljenje koje utiče na mozak, izazivajući postepeni gubitak pamćenja, mišljenja i sposobnosti obavljanja svakodnevnih aktivnosti. To je najčešći oblik demencije, poremećaja koji utiče na kognitivne funkcije, a uglavnom se pojavljuje kod starijih osoba, iako nije isključeno da se razvije i kod mlađih ljudi (prednjih tipova, poznatih kao „raniji početak“).

Alzheimerova bolest je složeno neurodegenerativno stanje koje se obično povezuje s procesom starenja. Karakterizira je postupan gubitak pamćenja i kognitivnih funkcija, što dovodi do otežanog obavljanja svakodnevnih aktivnosti. Ova bolest, iako najčešće dijagnosticirana kod starijih osoba, može ozbiljno utjecati na kvalitetu života, a simptomi se pogoršavaju kako bolest napreduje. U ovom članku istražićemo simptome, uzroke, kao i preporuke za prevenciju i smanjenje rizika od Alzheimerove bolesti.

Uvod u Alzheimerovu bolest

Prvi znakovi Alzheimerove bolesti mogu biti suptilni, poput zaboravljanja nedavnih razgovora ili događaja. Osobe koje boluju od ovog stanja često imaju poteškoća u pronalaženju pravih riječi, kao i u snalaženju u vremenu i prostoru. S vremenom, kako bolest napreduje, simptomi postaju sve izraženiji. U kasnijim fazama, osobe mogu imati poteškoća u prepoznavanju voljenih osoba, gubeći osobnost i sposobnost obavljanja osnovnih funkcija svakodnevnog života.

Ova bolest pogađa osobu na mnogim nivoima, od emocionalnih i kognitivnih do fizičkih i društvenih. Iako tačan uzrok Alzheimerove bolesti nije u potpunosti razjašnjen, stručnjaci smatraju da su genetika, način života i okolišni faktori ključni u njenom razvoju. Genetske predispozicije, kao i specifične varijacije u genima, mogu igrati značajnu ulogu, dok način života—uključujući ishranu, fizičku aktivnost i socijalnu povezanost—može uticati na brzinu napredovanja bolesti.

Uticaj na svakodnevni život

Jedan od interesantnih istraživanja koje je sprovela organizacija Alzheimer Scotland ukazuje na to da demencija, koja je usko povezana s Alzheimerovom bolešću, može izazvati specifične poteškoće pri svakodnevnom kretanju. Naime, osobe koje boluju od demencije mogu primetiti poteškoće pri uspinjanju stepenicama. Prema njihovim istraživanjima, ovo je jedan od simptoma koji bi mogao postati vidljiv kroz vreme, jer bolest utiče na regije mozga koje su odgovorne za koordinaciju pokreta i ravnotežu.

Specifične poteškoće u kretanju kod osoba sa demencijom mogu uključivati smanjenje sposobnosti podizanja nogu pri hodanju, što povećava rizik od padova. Ovo je ozbiljan problem jer padovi mogu dovesti do ozbiljnih povreda, naročito kod starijih osoba. Osim toga, može doći do povećanja učestalosti saplitanja, što čini kretanje još teže.

Kako bi se smanjio rizik od padova, stručnjaci preporučuju vježbe snage i ravnoteže koje treba izvoditi barem dva puta nedeljno. Ove vježbe obuhvataju različite vrste aktivnosti, kao što su sjedenje, stajanje i hodanje, koje pomažu u poboljšanju fizičke stabilnosti i koordinacije. Ako primetite bilo kakve smetnje u kretanju ili se brinete za voljenu osobu, savetuje se da se obratite medicinskom stručnjaku kako biste osigurali pravovremenu reakciju.

Preporuke za prevenciju i smanjenje rizika

Iako ne postoji siguran način da se potpuno spreči Alzheimerova bolest, postoje određeni koraci koje možemo preduzeti kako bismo smanjili rizik od njenog nastanka. Neke od preporuka uključuju:

1. Zdrav način života: Zdrava ishrana bogata voćem, povrćem i omega-3 masnim kiselinama može pomoći u očuvanju mozga.
2. Fizička aktivnost: Redovno vežbanje, kao što je hodanje, plivanje ili aerobik, može poboljšati protok krvi u mozgu i smanjiti rizik od razvoja neurodegenerativnih bolesti.
3. Mentalna stimulacija: Različite mentalne aktivnosti, kao što su čitanje, rešavanje zagonetki i učenje novih veština, mogu pomoći u održavanju mentalne oštrine.
4. Socijalna povezanost: Održavanje dobrih socijalnih odnosa i uključivanje u društvene aktivnosti može smanjiti stres i poboljšati emocionalno blagostanje.

Osim fizičkih i mentalnih aktivnosti, veoma je važno pratiti sve promene u ponašanju i zdravlju osobe, kako bi se na vreme reagovalo i pružila odgovarajuća pomoć.

Zaključak

Alzheimerova bolest predstavlja izazov za svakog pojedinca i njegovu okolinu. Njen progresivan tok dovodi do ozbiljnih promena u životu obolelih, a s obzirom na to da tačan uzrok nije u potpunosti poznat, istraživanja i dalje nastavljaju kako bi se razumeli svi faktori koji doprinose njenom razvoju. Međutim, uvođenjem zdravih navika, redovnim vežbanjem i mentalnom stimulacijom možemo učiniti mnogo kako bismo smanjili rizik i usporili napredovanje bolesti.

Alzheimerova bolest pogađa ne samo osobu koja je obolela, već i njene najbliže. Prevencija, pravovremena dijagnoza i podrška od strane stručnjaka mogu značajno uticati na kvalitet života obolelih. Ako primetite bilo kakve simptome koji vam se čine zabrinjavajućima, ne oklevajte da se obratite lekaru, kako bi se na vreme započela odgovarajuća terapija i podrška.