Zdravlje srca zavisi od brojnih faktora, a među ključnima su ishrana i fizička aktivnost. Međutim, šta se dešava kada tijelo miruje tokom noći? Prema stručnjacima, određeni noćni simptomi mogu ozbiljno ugroziti srce i povećati rizik od kardiovaskularnih problema.
Kardiolog dr Kejti Tomaško ističe da nemirno spavanje, poput čestog prevrtanja i buđenja tokom noći, može imati ozbiljne posljedice po kardiovaskularni sistem. To je direktno povezano s krvnim pritiskom koji se, tokom dubokog sna, prirodno smanjuje.
„Ako se često budite ili imate poteškoća da zaspite, krvni pritisak može naglo da poraste,“ upozorava dr Tomaško. „Ova promjena može negativno uticati na srce i dovesti do povećanog rizika od kardiovaskularnih oboljenja.“
Istraživanja su pokazala da nesanica, stanje koje otežava uspavljivanje ili održavanje sna, može biti faktor rizika za različite srčane bolesti, uključujući hipertenziju, srčane bolesti i srčanu insuficijenciju.
Kod osoba koje već imaju srčane bolesti, nesanica može pogoršati stanje. Jedna od novijih studija objavljena u časopisu „Sleep Advances“ otkrila je povezanost između nesanice i povećanog rizika od srčane insuficijencije, moždanog udara i kardiovaskularne smrti.
Studija je uključila 1.082 pacijenta koji su već imali srčani udar ili su prošli kroz intervencije zbog začepljenih arterija. Na početku istraživanja, 45% pacijenata je prijavilo nesanicu, dok je 24% koristilo lijekove za spavanje u posljednjih sedam dana.
Tokom praćenja koje je trajalo prosječno 4,2 godine, zabilježeno je 364 slučaja značajnih kardiovaskularnih problema kod 225 pacijenata.
Analizom rezultata ustanovljeno je da pacijenti s nesanicom imaju veći rizik od hroničnih srčanih problema, čak i kada se u obzir uzmu ostali faktori rizika, prateća oboljenja i simptomi anksioznosti i depresije.
Nesanica je često potcijenjena kao problem, ali njene dugoročne posljedice na kardiovaskularno zdravlje su značajne. Kada ne spavamo dovoljno ili se često budimo tokom noći, tijelo prolazi kroz stanje povećanog stresa. To izaziva hormonalne promjene koje mogu imati negativan uticaj na srce i krvne sudove. Povećana proizvodnja hormona stresa, poput kortizola, može dodatno pogoršati situaciju jer dovodi do povišenog krvnog pritiska i povećanog broja otkucaja srca.
Osim fizioloških promjena, nesanica može imati i indirektan uticaj na srce kroz promjene u ponašanju. Osobe koje se bore s poremećajem sna često se osjećaju umorno i iscrpljeno, što smanjuje njihovu motivaciju za fizičku aktivnost i može dovesti do lošijih prehrambenih izbora. Sve to doprinosi povećanju rizika od gojaznosti, dijabetesa tipa 2 i drugih faktora rizika za bolesti srca.
Jedan od načina da se smanji uticaj nesanice na zdravlje srca jeste usvajanje zdravih navika spavanja. To uključuje kreiranje mirnog i tamnog okruženja za spavanje, izbjegavanje ekrana prije odlaska u krevet, kao i pridržavanje redovnog rasporeda spavanja. Tehnike opuštanja, poput meditacije i dubokog disanja, također mogu pomoći u smanjenju stresa i poboljšanju kvalitete sna.
U slučajevima kada promjene načina života ne pomažu, važno je potražiti savjet ljekara. Stručnjaci mogu preporučiti dodatne metode liječenja nesanice, kao što su terapija kognitivnog ponašanja (CBT-I) ili, u nekim slučajevima, propisivanje odgovarajućih lijekova. Međutim, treba imati na umu da se upotreba lijekova za spavanje ne smije shvatiti olako, jer prekomjerna i nepravilna upotreba može dovesti do zavisnosti i drugih nuspojava.
Podizanje svijesti o važnosti sna za opće zdravlje, a naročito za zdravlje srca, ključan je korak ka prevenciji ozbiljnih kardiovaskularnih problema.