Prepoznajte simptome na vrijeme i spriječite ozbiljne komplikacije
Osobe koje su preboljele COVID-19 često su izložene povećanom riziku od nastanka ugrušaka u krvi. Iako je virus SARS-CoV-2 možda davno napustio njihov organizam, simptomi poput glavobolje, trnaca u prstima i vrtoglavice mogu ukazivati na povećanu gustinu krvi, što može imati ozbiljne posljedice. Stručnjaci savjetuju osobama koje su preboljele koronu da obrate pažnju na ove signale i, po potrebi, provjere stanje krvi kroz analizu D-dimera.
Ruska hematologinja Svetlana Bičkova ističe kako su simptomi povećane gustine krvi često izraženiji kod starijih osoba. Ukoliko primijetite glavobolju, peckanje u prstima ili osjećaj vrtoglavice, preporučuje se testiranje D-dimera kako bi se utvrdila mogućnost povišene gustine krvi.
Zašto Je Povećana Gustina Krvi Opasna?
Gusta krv može ozbiljno ugroziti zdravlje jer usporava cirkulaciju, ometa protok kroz male krvne sudove u ključnim organima poput srca, mozga, bubrega i pluća. Takva stanja mogu dovesti do tromboze, srčanog ili moždanog udara. Zbog toga je od ključne važnosti da osobe koje su preležale koronu pažljivo prate svoje zdravstveno stanje i reagiraju na prve znakove upozorenja, čak i ako je infekcija prošla.
Procjena Stanja Zgrušavanja Krvi
U slučaju pojave ovih simptoma, liječnici obično propisuju koagulogram – laboratorijsku analizu koja procjenjuje zgrušavanje krvi. Ovi testovi mogu pružiti vrijedne informacije o stanju krvi i omogućiti pravovremeno poduzimanje odgovarajućih mjera.
Pravovremeno reagiranje na ove simptome ključno je za očuvanje zdravlja i prevenciju ozbiljnih posljedica. Ne zanemarujte znakove koje vam tijelo šalje i obratite se stručnjacima za odgovarajuću procjenu i savjet.
Simptomi Na Koje Treba Obratiti Pažnju
Uz glavobolju, vrtoglavicu i trnce u prstima, simptomi koji mogu ukazivati na povećanu gustinu krvi uključuju:
Otežano disanje:
Poteškoće s disanjem mogu signalizirati da se krv ne kreće pravilno kroz pluća.
Oticanje udova:
Posebno oticanje nogu može ukazivati na prisustvo tromboze, jer ugrušak može ometati protok krvi u donjim ekstremitetima.
Umor i slabost:
Ako krv ne može efikasno prenijeti kisik i hranjive tvari, mogu se javiti osjećaji umora i iscrpljenosti.
Bolan ili zategnut osjećaj u mišićima:
To može biti znak da se krvni ugrušci formiraju u različitim dijelovima tijela, ometajući normalnu cirkulaciju.
Kako Smrznuta Krv Utječe Na Srce i Mozak?
Kada je krv pregusta, opterećenje na srce se povećava jer mora jače pumpati kako bi osigurala dovoljan protok krvi. To može dovesti do oštećenja srčanog mišića i povećati rizik od infarkta. Mozak, također, može biti pogođen nedostatkom odgovarajuće opskrbe krvlju, što povećava šanse za moždani udar. Ovi organi su osjetljivi na promjene u cirkulaciji, pa čak i manji ugrušci mogu uzrokovati značajnu štetu.
Preporučene Mjere Opreza i Preventivne Radnje
Osobe koje su preležale koronu, a posebno oni s povišenim rizikom, trebaju pratiti svoje zdravstveno stanje i obratiti pažnju na sve neuobičajene simptome.
Evo nekoliko savjeta koji mogu pomoći u prevenciji:
Redovni pregledi:
Osigurajte redovne preglede krvi, uključujući D-dimer testove i koagulogram, posebno ako se pojavljuju neki od simptoma.
Hidratacija:
Dovoljno tečnosti je ključno jer dehidracija može dodatno zgušnjavati krv.
Fizička aktivnost:
Lagane vježbe poput hodanja mogu poboljšati cirkulaciju i smanjiti rizik od nastanka ugrušaka.
Zdrava ishrana:
Hrana bogata omega-3 masnim kiselinama, poput ribe, lanenih sjemenki i orašastih plodova, može pomoći u smanjenju rizika od krvnih ugrušaka.
Savjetovanje s ljekarom:
Osobe koje uzimaju lijekove poput aspirina ili antikoagulanse trebaju redovno pratiti svoje stanje kod ljekara, kako bi izbjegle moguće komplikacije.
Praćenje ovih mjera može doprinijeti smanjenju rizika od tromboze i osigurati zdravlje krvnih žila, što je ključno za prevenciju ozbiljnih stanja poput srčanog i moždanog udara.
