Izražavajući razočaranje, Ljuba Perućica oglasio se na svom Instagram profilu i podijelio užasnutost postupkom svoje kolegice.
Tijekom nastupa u Crnoj Gori, Desingerica je šokirala publiku pljunuvši djevojci u usta, ostavivši upečatljiv dojam.
Ovaj incident negativno je pogodio kulturnu scenu, što je dovelo do oštrih reakcija i izraza zabrinutosti Ministarstva kulture Crne Gore.
Roditelji, preuzmite inicijativu i svojoj djeci pružite odgovarajuće smjernice kako biste ih spriječili da svjedoče takvim uznemirujućim scenama. Teško je odrediti tko je u ovoj situaciji zaslužan za prijekor: pojedinac koji želi biti popljuvan ili onaj tko to djelo izvrši. Bilo bi malo reći da sam šokirana, rekla je pjevačica.
Dodatni tekst;
S poviješću dužom od dvije tisuće godina, Beograd, glavni grad Srbije, ima duboku i zamršenu prošlost. Smješten na spoju rijeka Dunava i Save, grad je kroz vjekove doživljavao i blagodati i prepreke. Početni nastanak na ovom mjestu može se pripisati Keltima u 3. stoljeću prije Krista, koji su ga nazvali Singidunum. Nakon toga, Rimljani su trijumfirali nad ovom regijom, pretvarajući je u značajno središte za trgovinu i vojne operacije unutar svog carstva.
Tijekom ranog srednjeg vijeka Beograd se našao upleten u brojne sukobe u kojima su sudjelovali Bizant, Avari i Slaveni. Svaki novi osvajač polagao bi pravo na grad, što bi dovelo do njegovog uništenja i kasnije obnove, a sve zahvaljujući njegovom vitalnom strateškom položaju. Do 9. stoljeća Beograd je postao teritorij Prvog bugarskog carstva, da bi ga Bizant ponovno preuzeo u 11. stoljeću.
U 13. stoljeću Beograd je ostavio trag u srpskoj povijesti kada ga je ugarski kralj darovao kralju Dragutinu. Brzo naprijed u 15. stoljeće, za vrijeme vladavine despota Stefana Lazarevića, Beograd je cvjetao. Stefan Lazarević preuzeo je zadatak da obnovi grad, podigne moćne bedeme i utvrđenja i proglasi ga glavnim gradom Srpske despotovine. Kao rezultat toga, grad je izrastao u značajno središte kulture i trgovine, s uspješnim obrtom i trgovinom.
Razdoblje prosperiteta, nažalost, kratko je trajalo. Beograd je pao pod kontrolu Osmanskog Carstva u 16. stoljeću i ostao pod njihovom vlašću gotovo tri stoljeća. Sve to vrijeme Beograd je bio glavni grad Beogradskog pašaluka i imao je značajnu ulogu vojnog uporišta. Grad je prošao kroz transformacije u svom fizičkom krajoliku i društvenom tkivu, svjedočeći izgradnji džamija, hamama i raznih drugih građevina s orijentalnim utjecajem.
Tijekom 18. stoljeća Beograd je bio predmet višestrukih promjena u kontroli između Osmanskog i Habsburškog Carstva. Svaki prijenos vlasti rezultirao je različitim stupnjevima razaranja, ali grad se uvijek uspio obnoviti. Krajem 18. i početkom 19. stoljeća Beograd se pojavio kao epicentar srpskog nacionalnog pokreta koji je težio neovisnosti od osmanske vlasti. Prvi srpski ustanak, koji je predvodio Karađorđe 1804., i Drugi srpski ustanak, koji je predvodio Miloš Obrenović 1815., u konačnici su rezultirali oslobođenjem Beograda i uspostavom moderne srpske nacije.
Tijekom 19. stoljeća Beograd je stekao status glavnog grada i Kneževine Srbije i kasnije Kraljevine Srbije. Ova ključna uloga donijela je znatan napredak u gradskom urbanom krajoliku i infrastrukturi, što je dokazano proliferacijom novopodignutih građevina, cesta, mostova i objekata. Svečano otvaranje cijenjenog Narodnog kazališta 1869., osnivanje glasovitog Beogradskog sveučilišta 1905. i stvaranje brojnih kulturnih i obrazovnih institucija odigrali su značajnu ulogu u poticanju izrastanja Beograda u istaknuto središte kulture i učenja.
U jeku Prvog svjetskog rata Beograd je pretrpio velika razaranja kao posljedicu intenzivnih sukoba srpske vojske i Austro-Ugarske. Po završetku rata grad je proglašen glavnim gradom Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, koja je kasnije preimenovana u Kraljevinu Jugoslaviju. Međuratno razdoblje svjedočilo je brzom napretku, jer je grad doživio značajan napredak, modernizaciju i urbanu ekspanziju.
Beograd je još jednom bio žrtva razaranja tijekom Drugog svjetskog rata. Pretrpio je bombardiranje ne jednom, već dvaput – prvi put 1941. od strane nacističke Njemačke, a zatim ponovno 1944. od strane savezničkih snaga. Međutim, nakon rata, Beograd je postao cijenjena prijestolnica socijalističke Jugoslavije, koju je vodio Josip Broz Tito. Poslijeratno doba otvorilo je razdoblje izuzetne ekspanzije za Beograd, i u pogledu industrije i stanovništva. Podignuta su brojna nova stambena područja, tvornice, obrazovne ustanove i medicinske ustanove, što je potaknulo rast i napredak grada.
Nakon raspada Jugoslavije 1990-ih, Beograd se suočio s valom neizvjesnosti i gospodarskih izazova. Grad je postao žarište političkih nemira, demonstracija i sukoba tijekom čitavog desetljeća, osobito nakon NATO bombardiranja 1999. Unatoč tim nedaćama, Beograd se uspio oporaviti i ustrajati kao ključno središte politike, trgovine i kulture u regiji, napreduje sa svojim razvojem.
Trenutno je Beograd suvremeno urbano središte koje se može pohvaliti živahnim kulturnim krajolikom, uspješnim gospodarstvom i multikulturalnim stanovništvom. Njegove povijesne znamenitosti, živahni noćni život i topla dobrodošlica njegovih stanovnika privlače posjetitelje iz cijeloga svijeta. Dok čuva svoju legendarnu prošlost, Beograd ostaje predan napretku i evoluciji.
