– O nikoli Tesli se oduvijek na ovim prostorima raspravljalo, da li je hrvat ili Srbin. Jednostavno, ovo je podneblje takvo, dok on za života vjerujemo da uopšte nije razmišljao u tom pravcu. On je bio posvećen nauci, i ne bi postigao to što jeste, da je drugačije razmišljao.
Nikola Tesla, poznat po svom nekonvencionalnom i reguliranom načinu života, također je pokazao tu disciplinu u svom izboru prehrane. Uronjen u svoje eksperimente, često bi zaboravio jesti, držeći se asketskog načina života karakteriziranog dugim radom. Kad bi i uspio pojesti obrok, on bi se obično sastojao od nekompliciranih i lako pripremljenih jela. Iskazi njegovih bliskih suradnika i prijatelja potvrđuju da je često preskakao obroke, odlučujući se za jednostavnost u odabiru hrane.
- Vrijedno je spomenuti da je u vrijeme kada je Tesla živio postojao drugačiji pogled na prehranu i dijetetiku u odnosu na današnjicu. U 19. i 20. stoljeću području nutricionizma nedostajali su napredak i znanstveno znanje koje danas posjedujemo. Ipak, Tesla je svoju prehranu i tjelesnu aktivnost dao na prvo mjesto, prepoznajući važnost održavanja aktivnog načina života što je dulje moguće.
Na stranicama svoje autobiografije “Moji izumi: Autobiografija Nikole Tesle” otkrio je kako za doručak preferira mlijeko i jaja, sklonost preskakanju ručka i posebnu sklonost juhi od povrća.
Prema Tesli, najvažniji aspekt njegovog načina života je njegov izbor prehrane. Istaknuo je važnost opskrbe tijela s dovoljno goriva za optimalno funkcioniranje. Međutim, kako je vrijeme prolazilo, otkrio je da su dva obroka dnevno više nego dovoljna. Tesla je otkrio da je ova prilagodba ne samo poboljšala njegovo cjelokupno zdravlje, već i poboljšala njegov apetit i osjet okusa. Uklanjanje ručka iz dnevne rutine omogućilo mu je da istinski iskusi bit života. Čak iu dobi od 78 godina, Tesla i dalje uživa u svoja dva obroka s istim entuzijazmom kao kad je bio tinejdžer i nema probavnih problema. Ove informacije mogu se pronaći na web stranici Tesla Universe.
Prema njegovoj izjavi, preferirao je započeti dan doručkom bogatim proteinima koji se sastoji od mlijeka i jaja, posebno bjelanjaka. Osim toga, volio je rižu, iako sir nije bio među njegovim preferencijama.
Iako povrće možda nema visok sadržaj proteina niti daje značajan poticaj za energiju, ono igra ključnu ulogu u regulaciji probavnog sustava i opskrbi tijela esencijalnim vitaminima. Osobno, nalazim veliko zadovoljstvo uživajući u ukusnoj juhi od luka i sitno nasjeckanog celera, obilno kuhanoj na maslacu. Ova posebna kombinacija ne samo da nudi laku probavu, već je i omiljeni dio moje prehrane već dulje vrijeme.
- Uz divljenje voću, Tesla je isticao da male količine šećera nisu štetne; međutim, ključno je zapamtiti da voće sadrži značajnu količinu toga. Bez obzira na nečije prehrambene odabire, bili oni vegetarijanci ili ne.
Rijetko konzumiram meso, samo jednom ili dvaput godišnje. Iako je vrijedan izvor bjelančevina, riba nudi usporedivu količinu bjelančevina i masnoće, uz dodatnu prednost lakše probavljivosti. Prisutnost fosfora u ribi je korisna za živčani sustav, ali može dovesti i do kiselosti organizma. I meso i riba daju brzu energiju, što ih čini neophodnim za pojedince u određenim profesijama, unatoč činjenici da njihov sastav može skratiti naš životni vijek. Ipak, dok smo živi, oni nam daju obilje energije. S druge strane, Milijan Stojanić je više od dva desetljeća posvetio proučavanju kulinarskih preferencija cijenjenog srpskog znanstvenika, inspiriran Teslinim nagradama za gastronomiju. Istraživanja su ga vodila diljem Europe i Amerike.
- Prehrana Nikole Tesle tijekom života sastojala se prvenstveno od mliječnih proizvoda, meda i umjerene količine alkoholnih pića poput konjaka ili viskija, uz malu količinu vina. Bilo da je boravio u Smiljanu, Europi ili Americi, Tesla se pridržavao rutine konzumiranja dva obroka dnevno. Nadalje, drugima je dao vrijedan savjet: izbjegavajte pretjerano jedenje i ishitrene prijelaze u zagrobni život.
Prema Stojanićevim riječima, Nikola Tesla se u djetinjstvu mučio s pisanjem i crtanjem desnom rukom, da bi umjesto toga za sve poslove koristio lijevu ruku, pa tako i crtanje krugova, što mu je bilo posebno teško.
Odgojen kao izdanak pravoslavnog svećenika, poznati znanstvenik zadržao je navike koje su mu usađene tijekom godina odrastanja.
