Vladimir Putin je jedan od najkontroverznijih svjetskih političara koji je na vlasti već decenijama. Nakon što je osigurao uvjerljivu pobjedu na izborima, Vladimir Putin je nastavio svoj mandat kao predsjednik Rusije, dobivši još veću potporu stanovništva. Iako je njegov život godinama plijenio zanimanje javnosti, teško ga je zamisliti kao malog djeteta. Ipak, jednom je ispričao potresne anegdote o najizazovnijim trenucima koji su ga duboko pogodili. Na inauguracijskom summitu s Vladimirom Putinom 16. lipnja 2001. bivši američki predsjednik George W. Bush pokrenuo je inicijativu da se prvi put javno pozabavi ovim pitanjem na Brdu kod Kranja. Tijekom konferencije za novinare iskazao je sigurnost u čovjekovu pouzdanost ispričavši kako ga je gledao u oči, promatrao njegovo uspravno držanje i naslućivao autentičnost njegove duše.
Jedan od brojnih dokumentaraca s njim uključuje intervju sa ženom po imenu Oksana, koja je uhvaćena na ulicama ruskog grada, dijeleći svoje stajalište. “Imam povjerenja u Putina zbog njegovog integriteta i čvrstih načela, što su osobine pravog čovjeka. Jedan aspekt koji karakterizira Vladimira Putina kao čovjeka je njegova predana vjera. Čak iu izazovnim vremenima, bilo na osobnoj ili nacionalnoj razini, on traži utjehu u vjeri. Vrijedno je napomenuti da nije uvijek pokazivao takvu vjersku odanost tijekom svog mandata u KGB-u, ali je ponovno otkrio svoju vjeru 1990-ih. Zapravo, on to naziva ‘povratkom’ jer je bio kršten i odgojena u religioznom kućanstvu”, objasnila je, spomenuvši također:
Njegova vjera nije nešto čime se hvali; umjesto toga, on odabire odgovarati na upite u vezi s tim suzdržano, čuvajući svoja uvjerenja u tajnosti. No, oni koji paze, primijetili su jasnu razliku između njega i njegovih prethodnika Borisa Jeljcina i Dmitrija Medvedeva. Za razliku od njih, on posjeduje ne samo znanje načinjenja znaka križa nego i sposobnost bavljenja molitvom.
Priča o susretu Ivana Pavla II. i ruskog predsjednika u Vatikanu 5. studenoga 2003. već je tada postala općepoznata. Mediji su prenijeli slike Pape kako srdačno dočekuje uvažene goste i s njima razgovara na ruskom jeziku. U pozadini je stajala visoko štovana vatikanska ikona Kazanske Majke Božje, cijenjeni simbol u Rusiji, postavljena na inzistiranje poglavara Rimokatoličke crkve. Nakon toga, uslijedio je privatni sastanak s izaslanstvima, nakon čega su ostali pojedinci ljubazno zamoljeni da napuste prostorije. Prema medijskim izvješćima, Papa i ruski čelnik dobili su trenutak privatnosti tijekom kojeg su se uključili u osobni razgovor. Međutim, prava priroda njihove interakcije otkrivena je dok su zajedno kleknuli ispred ikone i iskreno se molili.
Molitva je vođena na ruskom jeziku, a Papa se ponekad našao u nedoumici zbog riječi. U tim slučajevima, Vladimir Putin mu je ljubazno pomogao, osiguravajući da njihova zajednička predanost ostane neprekinuta. Nakon što je izvorna ikona s prikazom Kazanske Majke Božje ukradena i uništena 1904., replika je mukotrpno izrađena precrtavanjem izvornog umjetničkog djela, koje je bilo naslikano nakon ukazanja Majke Božje u Kazanu 1579. Replika, poznata kao “vatikanska” ikona, u Fatimi je bila smještena do 1993. godine. Pregovori o povratku ove dragocjene ikone u domovinu trajali su desetljeće prije povijesnog susreta u Vatikanu, no, nažalost, nije bilo značajnijih pomaka. Za manje od šest mjeseci došlo je do susreta Putina i Ivana Pavla II, a ikona je uspješno vraćena Ruskoj pravoslavnoj crkvi.
Suprotno prevladavajućoj percepciji o njemu kao emocionalno odvojenom, njegovi bliski kolege tvrde da je ovaj prikaz daleko od točnog. Zapravo, naglašavaju da on posjeduje duboko osjetljivu narav i da na njega duboko utječu izazovne situacije, osobito one koje kulminiraju tragedijom. Nakon tragičnih događaja u Beslanu u Sjevernoj Osetiji, gdje su čečenski teroristi 1. rujna 2004. napali lokalnu školu, što je rezultiralo trodnevnom talačkom krizom, najbližim suradnicima postalo je jasno da je živote izgubilo 314 talaca, među kojima 186 nedužne djece.
Nakon što je primio potresnu vijest o nasilju, emocije su ga svladale i dovele do suza. Nakon što su ga dulje tješili, pod okriljem mraka krenuo je u Beslan. Prije odlaska utjehu je potražio u crkvi, pomolivši se i zapalivši svijeću u znak sjećanja na pokojnika. Potom je obišao ranjenike u obližnjoj bolnici, nakon čega je uslijedio sastanak s čelnicima republike. Školska br. 1 također je bio na njegovom putu, gdje je promatrao posljedice tragedije. Po povratku u Kremlj održao je nacionalni govor. Otišao je do crkve i posvetio gotovo četrdeset osam sati žarkoj molitvi.
Tijekom obilježavanja prve Putinove inauguracije, državna televizija RTR emitirala je film pod naslovom “Predsjednik”. Kazahstanski predsjednik Nursultan Nazarbayev u ovom je filmu prepričao reakciju svog ruskog kolege na gruzijski raketni napad na Južnu Osetiju i Abhaziju u listopadu 2008. godine, koji se dogodio neposredno prije početka Olimpijskih igara u Pekingu. Dok smo sjedili u hotelskoj sobi u Pekingu, njegov je telefon iznenada prekinuo tišinu neočekivanom zvonjavom. Trenutačno mu se ponašanje promijenilo, smrznuvši se na mjestu dok mu se lice zgrčilo. Glas mu je drhtao s prizvukom straha, što me navelo da povjerujem da je nesretna vijest zadesila voljenu osobu. Unutar okvira filma, Putin je iskreno priznao da napad na Beslan nije bio samo jedan od najizazovnijih trenutaka u njegovoj karijeri nego iu osobnom životu.
