– Prije par dana imali smo malo jači zemljotres, koji se desio u Crnoj Gori. Bio je jačine preko 5 rihtera, a osjetio se čak u Bosni i Hercegovini, kao i u pograničnim dijelovima Srbije. Danas donosimo razmišljanje jednog seizmologa iz Srbije, koji govori o tome, šta nas može dočekati u narednom periodu.
Prije nekoliko dana u Crnoj Gori se dogodio potres jačine 5,4 stupnja po Richteru. Od tada tlo više ne miruje i svaki dan se događaju manji potresi, od kojih su se neki osjetili čak i u Beogradu. Prijeti li Srbiji takav potres i kakvo nas ljeto čeka, otkriva Ivan Ristić, elektrotehničar koji se trideset godina bavi meteorološkim poslovima.
– Tlo se ne smiruje. Srbija ulazi u period godine sa čestim potresima. Svi najjači potresi u našim krajevima događaju se u proljeće. Kao i uvek, najkritičniji su centralna Srbija, Kopaonik, Ćuprija, Kragujevac, Čačak… Ima rascepa gde se spajaju putevi i autoputevi – rekao je Ristić.
Ristić je istaknuo da bi, kako je rekao, najjači potres u našoj zemlji mogao biti i do šest stupnjeva po Richterovoj ljestvici, a ako se pravilno postupa s konstrukcijom, ne bi trebalo biti veće štete.
Potres jačine 5 stupnjeva po Richteru
Ranije je seizmologinja Ana Mladenović izjavila da stručnjaci i dalje očekuju potres od oko 5 stupnjeva po Richteru u Srbiji.
- – Puno smo puta govorili da očekujemo potres magnitude oko 5 stupnjeva po Richteru, a još uvijek očekujemo da će se dogoditi, samo ne znamo točno kada i gdje. Mladenović je rekao da je vjerojatno negdje u Šumadiji. Napomenuo je da postoji nekoliko načina za određivanje intenziteta potresa koji bi mogao pogoditi određeno područje.
– Istražujemo rasjede koji izravno uzrokuju potrese, a onda na temelju geometrije rasjeda, njegove kinematike, odnosno kojom brzinom i kako se kreće po rasjedu, možemo pretpostaviti koji će rasjed vjerojatno uzrokovati potrese u budućnosti – Seizmologinja Anna Mulla Denovich izjavila je za TV “Nova”. Još se utvrđuje šteta nakon snažnog potresa od 5,4 stupnja koji je u četvrtak pogodio Crnu Goru. Budući da smo susjedne zemlje, i ovdje postoji strah.
- Što učiniti u slučaju razornog potresa i gdje se zaštititi
Profesor Radomir Folić iskusio je potrese u Skoplju i odlučio svoj život i karijeru posvetiti proučavanju građevina koje nas najbolje mogu zaštititi od posljedica potresa. Ovako objašnjava posebnu metodu slavnog naziva – “Trokut života”.
Otkrio je najsigurniji dio stana. Folici je već opisao iskustva svojih američkih kolega tijekom potresa u Mexico Cityju 1985. godine.
“Ušao je u školu i djeca su bila zarobljena ispod klupa. Predložio je ono što se naziva ‘trokut života’, što znači da nipošto ne treba biti ispod klupe, nego stajati pokraj klupe jer si ispod klupe zarobljen. U Pored namještaja, malo dalje od kreveta, ti prolazi, ti ‘trokutići’ su tu sigurni”, objasnio je tada Folić.
- Nakon stola, prvo najsigurnije mjesto na koje pomislite su stepenice. Skrivanje ispod stepenica također je najgora opcija, iz istog razloga kao i stol. Uvijek se pitamo što se događa sa zgradom. Bili su visoki i zamišljali smo da su prvi poginuli u strašnom potresu. Pitali smo se tada jesu li bolje stare ili nove zgrade, profesor Folić je na sva pitanja odgovarao objašnjavajući kako nisu sve visoke zgrade nesigurne te ako su nove ne znači da su najslabije. Govoreći o otpornosti na potres, rekao je da prednapregnuti beton nije posebno otporan na potres, ali su objekti višestruko ispitivani, misleći na objekte građene sustavom “IMS” na Novom Beogradu.
U tim ispitivanjima sudjelovao je akademik Boško Petrović, a rezultati su pokazali da su vrlo otporni, istaknuo je Folić.
Ističe da se kruti sustavi s armiranobetonskim zidovima dobro ponašaju bez obzira na tlo. Zgrade temeljene na pilotima također se dobro ponašaju.
– Problem sa starogradnjom je što ljudi obnavljaju, renoviraju, skidaju pregrade, pa čak i nosive zidove – objašnjava.
Podsjetimo, Crnu Goru je u četvrtak pogodio potres jačine 5,7 stupnjeva po Richterovoj ljestvici, koji je izazvao veliku materijalnu štetu, a osjetio se čak do Sarajeva i Beograda. Registriran je u 04.06 sati, a pogodio je područje Nikšića. Od tada tlo ne prestaje podrhtavati, a zabilježeno je nekoliko slabijih potresa.