– Čeka nas možda još nešto malo manje od 10 dana do oficijelnoga proljeća, i to bar na kalendaru. Međutim, dovoljno je da samo pogledamo malo napolje, i da vidimo da je proljeće već faktički tu. Snijega u posljednjih 10 godina, skoro da više i nema, a dva godišnja doba skoro da su i nestala. Mi danas govorimo o predstojećem ljetu, za koje se vjeruje da e biti i više nego pakleno.
Unatoč činjenici da zimska sezona 2023./2024. još nije završila, već je napravila značajne korake i učvrstila svoju poziciju jedne od najneobičnije blagih zima u zabilježenoj povijesti koja datira iz 1888. S obzirom na uzorke uočene u prethodnim prognozama i naknadne rekordne temperature koje su uslijedile nakon toplih zima, velika je vjerojatnost da smo na rubu izrazito žarkog ljeta.
Srbija se suočava sa stopom zagrijavanja koja premašuje svjetski prosjek.
U zimskoj sezonskoj prognozi koju je objavio Republički hidrometeorološki zavod (RHMZ) isplivalo je intrigantno otkriće. Važno je naglasiti da je najtoplija zima zabilježena 2007. godine, nakon čega je uslijedilo iznimno vruće ljeto, au Srbiji je zabilježena temperatura od nevjerojatnih 44,9 stupnjeva Celzijusa. Imajući to u vidu, Goran Pejanović, klimatolog i zamjenik ravnatelja RHMZ-a, potvrđuje skori dolazak još jednog žarkog ljeta.
Jasno je, kako je rekao Goran Pejanović, da Srbija bilježi značajan porast temperatura i u ljetnoj i u zimskoj sezoni, a to se može pripisati fenomenu klimatskih promjena ili globalnog zagrijavanja. Globalna prosječna temperatura porasla je za preko 1 stupanj, dok je Srbija doživjela značajan porast od 2 stupnja od 1951. Zanimljivo je da se Srbija zagrijava bržom brzinom u usporedbi s globalnim prosjekom. Od prvih pet najtoplijih godina, četiri su se dogodile nakon 2018., što ukazuje na ubrzanje klimatskih promjena i stalni trend prema višim temperaturama. Protekla zima bila je izuzetno topla, te je u Srbiji temperatura premašila normalu za 3,9 stupnjeva, au Beogradu za 4,5 stupnjeva. Proučavajući podatke od 2007. nadalje, te je godine bila najtoplija zabilježena zima, nakon čega su uslijedila vruća ljeta 2007., 2018., 2019. i 2022., a 2023. je bila najtoplija. Ova povećanja temperature nisu ograničena na određena godišnja doba, već se opažaju tijekom cijele godine.
- Klimatologinja naglašava da, uz klimatske promjene, atmosfersko-oceanski fenomeni značajno doprinose eskalaciji vrućina posljednjih godina. Konkretno, ističe utjecaj toplih uvjeta Tihog oceana i tropskih oceana zvanih “El Niño”, koji je prisutan i prošle i ove godine, te doprinosi ukupnom porastu godišnjih temperatura. Gledajući unaprijed nadolazeće ljeto, klimatske prognoze koriste se numeričkim modelima za predviđanje dugoročnih vremenskih obrazaca. Ovi modeli pokazuju iznadprosječnu temperaturu zraka, s predviđenim odstupanjem od 2 stupnja. Naime, prosječne sezonske temperature očekuju se u rasponu od 21 do 25 stupnjeva, dok se u višim brdsko-planinskim predjelima mogu kretati između 13 i 18 stupnjeva. Posebno zabrinjava porast broja tropskih dana, definiranih kao dani kada maksimalne dnevne temperature prelaze 35 stupnjeva.
Prisutnost intenzivne topline predstavlja značajne prepreke za ljude, životinje i razne sustave. Ovo specifično pitanje je od velike važnosti, ističe klimatolog Pejanović. Prema navedenom modelu, za nadolazeće ljeto 2024. godine predviđaju se prosječne količine oborina od 160 do 250 milimetara po četvornom metru. U gorskim predjelima očekuje se nešto veća količina oborine, koja se procjenjuje na oko 220 do 290 milimetara po četvornom metru.
Goran Pejanović procjenjuje da će se broj dana s maksimalnom temperaturom iznad 30 stupnjeva ovog ljeta kretati u rasponu od 35 do 60.
Očekujte da će značajan dio ljeta biti obilježen temperaturama koje prelaze 30 Celzijevih stupnjeva. Podaci od 1951. do 2023. pokazuju da je prošlo ljeto bilo 11. najtoplije u Srbiji, a najviše zabilježene temperature zabilježene su na Paliću i Kopaoniku. Ipak, titulu najtoplijeg ljeta u povijesti drži ljeto 2012. godine.
Kopaonik je 2023. godine doživio izvanredan porast temperature od gotovo 3 stupnja, što je rezultiralo prosječnom temperaturom od 13,09 stupnjeva. Naime, najviša temperatura od 39 stupnjeva zabilježena je 25. srpnja 2023. u Dimitrovgradu i 4. kolovoza u Nišu. Palić i Sombor bili su svjedoci dosad neviđene 21 tropske noći, nadmašivši dosadašnji rekord od 19 iz 2015. godine. Iako će to nekima biti beznačajno, ključno je priznati da ljeto traje 92 dana, od lipnja do kolovoza. Unutar tog razdoblja Palić je izdržao nevjerojatnih 21 tropsku noć, što je za pojedince učinilo nevjerojatnim izazovom spavanje i odmor. Kombinacija visokih dnevnih temperatura i toplinskih valova značajno utječe na dobrobit ljudi, objašnjava klimatolog.
- Prema riječima našeg klimatologa, nadolazeće ljeto obilježit će velike vrućine, pa će biti potrebne pripreme za nemilosrdne toplinske valove koji pojedince mogu uvelike zakomplicirati kao temperature prelazi 30 stupnjeva. Međutim, nije samo povišena temperatura ono što predstavlja izazov; utjecaj klimatskih promjena rezultirao je porastom razine vodene pare u atmosferi. Ova kombinacija visokih temperatura i povećane vlažnosti, koja je 15 posto viša nego u prethodnim razdobljima, može biti fizički iscrpljujuća. Na razinu vlažnosti utječe isparavanje iz oceana i kopna. Ilustracije radi, ako vlažnost zraka iznosi 50 posto, a temperatura dosegne 30 stupnjeva, efektivna temperatura već raste do 35 stupnjeva, što se približava temperaturi našeg tijela. U takvim okolnostima postaje teško učinkovito reagirati, upozorava naš klimatolog.
