Oglasi - Advertisement

Aktivna učesnica rijalitija “Zadruga”, Miljana Kulić postala je istaknuta ličnost.

Emisija se često bavi njenim privatnim životom, što ga čini centralnom temom razgovora. Važno je napomenuti da je trenutno angažovana u pomenutom rijalitiju.

Sadržaj se nastavlja nakon oglasa

Zadruga svakodnevno doživljava intenzivne emocionalne sukobe i razmirice sa sustanarima. Miljana, ozloglašena po čestim ispadima i kontroverzama, već se suočila sa diskvalifikacijom iz rijalitija. Opšte je poznato da Miljana kombinuje tablete za smirenje i alkohol, pokazujući preterano uživanje u piću i hrani. Nadalje, jednom je otkrila prirodu svoje terapije tokom određenog incidenta.
Prema rečima Miljane, njena terapija se sastoji od tritiko i bromanzepama, oba antidepresiva, koji se prepisuju u dozi od tri miligrama.

U prethodnom intervjuu za Espresso, neotkriveni psihijatar je otkrio Miljaninu dijagnozu. Bilo je to prije dvije godine kada je vođen ovaj razgovor, a mi želimo da skrenemo pažnju na izjavu psihijatra.

Razvojni poremećaj, Aspergerov sindrom utiče na pojedince u njihovom rastu i napredovanju.

Dijagnostikovanje Aspergerovog sindroma kod odraslih predstavlja veći izazov zbog činjenice da su utvrđeni dijagnostički kriterijumi prvenstveno prilagođeni dijagnozama u djetinjstvu. Nadalje, manifestacija Aspergerovog sindroma varira kako osobe stare. Prilikom postavljanja dijagnoze, ključno je razlikovati poremećaj od drugih stanja kao što su opsesivno-kompulzivni poremećaj, depresija, neverbalni poremećaj učenja, Touretteov sindrom, šizofrenija ili manična depresija.

U pitanju je neurološki poremećaj koji se manifestira u različitim stupnjevima govornih i komunikacijskih poteškoća, ponavljajućim obrascima ponašanja, striktnom pridržavanju rutine i ograničenom repertoaru ponašanja. On je dalje razradio konkretne detalje ovog stanja.

Način na koji se ove osobe uključuju u razgovor je u velikoj mjeri jednostran. Pokazuju loše vještine slušanja, posebno kada njihov sagovornik pokušava promijeniti temu. Oni posjeduju sposobnost da govore dugo i postavljaju pitanja, poput onih u vezi sa unutrašnjim radom kompjutera ili televizora. U slučaju Miljane, ona često postavlja pitanja o sopstvenoj lepoti i traži poređenje sa drugima. Ove osobe često uključuju jedinstveni vokabular u svoj govor, koristeći posebne neologizme s velikim entuzijazmom i učestalošću. Povremeno se toliko zaljube u nešto što čuju od drugih da to usvoje kao ličnu frazu, koristeći je kad god je to moguće. Ovo je izjavio psihijatar.

Njihove interakcije s drugima mogu biti pomalo netaktične i nespretne, bez finoće društvene gracioznosti. Oni posjeduju određenu naivnost i direktnost, govore svoje mišljenje bez filtera. Nažalost, drugi često pogrešno razumiju njihove izraze lica, što dovodi do pogrešnih interpretacija. Razlozi za njihove postupke često izmiču razumijevanju šire javnosti.

Povremeno se mogu pojaviti izazovi vezani za autoritet, što dovodi do potencijalnih poteškoća kako u akademskom tako iu profesionalnom okruženju. Uključivanje u grupne razgovore pokazuje se kao borba, jer im je teško držati korak sa više glasova, što rezultira neefikasnom komunikacijom unutar kolektivnog okruženja. Osim toga, nailaze na prepreke kada je u pitanju zadržavanje informacija koje ne zaokupljaju njihov interes.

Na pitanje o tome da li je Miljanina sklona da vrijeđa druge i glumi ludilo zbog ovih okolnosti, dao je odgovor koji je rasvijetlio njeno stanje.

Za osobe iz spektra autizma, neverbalna komunikacija poput gestova, znakova i izraza lica može biti nepoznata kao i strani jezik. Dešifrovanje ovih znakova predstavlja značajan izazov, što dovodi do poteškoća u komunikaciji i sa vršnjacima i sa članovima porodice. Razumijevanje emocionalnog stanja drugih i empatija s njihovim osjećajima često se pokaže nedostižnim. Shodno tome, mogu se nenamjerno upustiti u neprikladno društveno i emocionalno ponašanje, naizgled stvarajući situacije koje nisu na vrijeme i koje nisu na mjestu. Kretanje kroz društvene interakcije za njih postaje prava noćna mora, jer im pokreti tijela nemaju koordinaciju i izgledaju nespretno. Njihov hod karakterizira nespretnost, naizmjenično između sporih i poskočnih pokreta.

Miljanine česte promene škole, kako je napomenula njena majka, bile su jasan pokazatelj problema sa kojima se suočava sa vršnjacima, ukazujući na još jedan simptom.

Kao rezultat borbe u komunikaciji sa svojim vršnjacima, nedostatka društvenih vještina i uskih interesa, djeca s dijagnozom Aspergerovog sindroma postepeno postaju društveno izolirana.
Osobe s Aspergerovim sindromom često pokazuju povećanu osjetljivost na intenzivne podražaje, kao što su glasni zvukovi, jaki okusi, neodoljivi mirisi i živopisni vizualni elementi. Oni također mogu pokazivati ​​reakcije koje izazivaju anksioznost na nezgode s odjećom, određene sklonosti prema hrani i percepciju zvukova ili svjetlosnih efekata koje drugi ne primjećuju. Ključno je imati na umu da se njihova percepcija svijeta značajno razlikuje. Shodno tome, mnoga ponašanja koja izgledaju neobična, neuobičajena ili se često pogrešno smatraju neljubaznošću, nedoličnim ponašanjem ili nedostatkom manira u suštini se pripisuju neurološkim disparitetima.

Osobe s dijagnozom Aspergerovog sindroma posjeduju prosječan kvocijent inteligencije (IQ), a značajan dio njih, iako ne svi, pokazuju različite i izvanredne talente. Uprkos visokom nivou funkcionalnosti, često su izloženi ismijavanju ili agresiji zbog njihove percipirane ekscentričnosti ili posebnosti. Iako njihov jezični razvoj može izgledati tipično, ove osobe se često bore s pragmatičnim govorom i prozodijom, posebno s intonacijom i naglaskom.

U zaključku, može se reći da postoji više terapija vođenih razgovorom i da je vođenje normalnog, zdravog života zaista ostvarivo.

Osobe sa Aspergerovim sindromom imaju sposobnost da napreduju samostalno, postižući lični i profesionalni razvoj. Međutim, velika je vjerovatnoća da će im često biti potrebna dodatna moralna podrška i nepokolebljivo prisustvo svojih najmilijih. Ključno je educirati i oboljelo dijete i odraslu osobu o činjenici da postojanje Aspergerove bolesti ne znači biti “lud”, već označava jedinstveno odstupanje od norme. Iako se mogu suočiti s određenim ograničenjima, oni također posjeduju izuzetne snage koje ih izdvajaju od svojih vršnjaka.

Oglasi

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here