Ako se borite da izdvojite dovoljno vremena za miran noćni san, budite sigurni da niste jedini.

Brojni pojedinci nailaze na poteškoće kada je riječ o uključivanju punih osam sati sna u svoju prepunu dnevnu rutinu.

Nedostatak sna, koji se često zanemaruje, može imati fatalne posljedice, čineći adekvatan odmor ključnim kao i hranljiva dijeta i dosljedna fizička aktivnost. Iako se može činiti da je moguće brzo se oporaviti od noći lošeg sna, trajne posljedice kroničnog nedostatka sna mogu dovesti do budućih zdravstvenih komplikacija.
Hronični dug spavanja, poznat i kao postepeno nagomilavanje nedostatka sna, predstavlja značajan rizik. Odnosi se na nesrazmjer između stvarnog trajanja sna i količine potrebne vašem tijelu da bi najbolje funkcioniralo.

Ako se nađete u dugovima za spavanje, vaš učinak u svakodnevnim aktivnostima će vjerovatno patiti. Akutni loš san, koji se odnosi na period u protekle dvije sedmice u kojem ste imali nedovoljno sna, može se pripisati raznim faktorima kao što su kasni rad na hitnom projektu ili nemogućnost spavanja zbog bolesti. Iako je oporavak od kratkotrajne deprivacije sna relativno lakši, ključno je priznati da ima potencijal da postane obrazac koji se ponavlja.

Iako je možda primamljivo nadoknaditi nedostatak sna tako što ćete odrijemati ili otići ranije u krevet, važno je izbjeći razvijanje obrasca stalnog nedovoljno odmaranja.

U vremenima rastresenosti i prevelikog radnog opterećenja, postaje jednostavno smanjiti količinu vremena posvećenog odmoru. Stanje hronične deprivacije sna nastaje kada neko uporno ne uspeva svom telu da obezbedi neophodan san tokom dužih perioda, u rasponu od meseci do čak decenija. Da biste ispravili ovu nevolju, ključno je shvatiti pravu količinu sna koju nečije tijelo zahtijeva i poduzeti mjere da nadoknadite nagomilani dug za spavanje. Nedovoljno sna utječe na sve aspekte tijela, posebno na kognitivne funkcije mozga.

Nedovoljno sna ima potencijal da štetno utiče na vašu sposobnost koncentracije, naruši vaše sposobnosti donošenja odluka i umanji nivo budnosti. Nadalje, proces kojim vaš mozak apsorbira nove informacije postaje izazovniji u takvim okolnostima.

Kada pojedinac ostane bez sna u periodu od 18 sati, njegove kognitivne sposobnosti mogu biti oslabljene do stepena koji je uporediv sa nivoom alkohola u krvi od 0,05%. Vremenom, to može ometati sticanje novih vještina, ometati profesionalni razvoj i ograničiti mogućnosti za lično napredovanje. Osim toga, pojedinci koji stalno doživljavaju nedostatak sna mogu se boriti s emocionalnom regulacijom i biti skloniji intenzivnim fluktuacijama raspoloženja. Ovo može pogoršati postojeće mentalne zdravstvene probleme, kao što su depresija i anksioznost.

Utjecaj nedostatka sna na kognitivne funkcije i zadržavanje pamćenja je značajan. Nedovoljno sna može umanjiti sposobnost mozga da apsorbira i zadrži nove informacije. Pored toga, otkriveno je da potencijalno podiže nivoe proteina koji su povezani sa razvojem Alchajmerove bolesti.

Neželjeni efekti hroničnog nedostatka sna uključuju veći rizik od pretilosti, oslabljen imunološki sistem, povećanu osjetljivost na ozljede, dijabetes tipa 2, hipertenziju i kardiovaskularne bolesti.