Koncept tjelesne temperature koja dostiže 37 stepeni toliko se ukorijenio u naše umove da više ne razmišljamo o tome.

To je široko prihvaćeno kao norma više od jednog stoljeća, čak i kada se razbolimo i doživimo porast temperature iznad tog praga. Međutim, nedavne studije predlažu alternativne perspektive po ovom pitanju.
U 19. veku, nemački lekar Karl Vunderlih postavio je merilo od 37 stepeni kao standardnu ​​telesnu temperaturu. Da bi došao do ovog zaključka, pedantno je prikupio podatke od 25.000 pojedinaca, ukupno milion mjerenja. Svojim opsežnim istraživanjem, Wunderlich je otkrio da se raspon tjelesne temperature, u stanju dobrog zdravlja, kretao od 36,22 do 37,5 stepeni.
Izračunavajući prosjek svih svojih mjerenja, ustanovio je preciznu vrijednost od 37 stepeni. Pored toga, ustanovio je poseban prag, definišući groznicu kao temperaturu od 38 stepeni ili više.
Dovedena je sumnja u dugotrajnu vrijednost tjelesne temperature, kao što sugerira nedavna studija koja je ispitivala podatke od preko 126.000 pojedinaca u rasponu od jedne decenije.
Na osnovu nalaza istraživanja, otkriveno je da je prosječna temperatura ljudskog tijela 36,6 stepeni, što je značajno odstupanje od ranije utvrđenih normi.

Brojni su faktori koji mogu utjecati na očitavanje temperature.

Postojanje ovog dispariteta postavlja značajna pitanja u vezi s njegovim implikacijama na dijagnozu i liječenje infekcija. Neki istraživači predlažu da se varijansa može pripisati disparitetima u tehnikama mjerenja koje koristi dr. Wunderlich u poređenju sa savremenom medicinskom praksom. Značajno je da je dr. Wunderlich koristio termometar dužine stopala za pazuh za mjerenje temperature, koji može dati različite rezultate u poređenju sa modernim pristupima mjerenju temperature.

Različiti faktori, uključujući položaj mjerenja, doba dana, okolne uslove i nedavnu konzumaciju hrane ili pića, mogu utjecati na zabilježenu tjelesnu temperaturu. Preciznost očitavanja temperature može se razlikovati među termometrima zbog njihove kalibracije. Ove varijable zajedno doprinose disparitetima uočenim u ovim mjerenjima, što je ideja koju podržavaju brojni naučnici.

Osjećamo li hladnoću u zraku?
S druge strane, postoje stručnjaci koji vjeruju da je kod ljudi došlo do smanjenja tjelesne temperature tokom prošlog stoljeća. Prema studiji o tjelesnoj temperaturi, napredak u zdravstvenoj zaštiti i cjelokupnom blagostanju odigrao je ulogu u ovom fenomenu. Liječenje infekcija je poboljšano, stomatološka njega je poboljšana, a uvođenje lijekova poput statina i nesteroidnih protuupalnih lijekova rezultiralo je smanjenjem slučajeva niske temperature, što je posljedično dovelo do smanjenja prosječne tjelesne temperature .
Među naučnicima postoji konsenzus da tradicionalni standard od 37 stepeni za temperaturu ljudskog tela više nije tačan.