Razdoblje poznato kao Božićni post je period spremnosti koji vodi do velike proslave Hristovog rođenja.

Predviđeno je da počne 28. novembra ove godine i da se nastavi do 6. januara 2024. godine.

Period posta od 40 dana ima ogroman značaj za svakog pobožnog sljedbenika. To je prilika za čišćenje i tijela i duše. Međutim, nije neuobičajeno da pojedinci posustaju i prave greške tokom ovog svetog vremena.
Praksa posta srijedom i petkom sastoji se isključivo od vode. Ponedjeljkom, utorkom i četvrtkom, osobama na dijeti je dozvoljeno da konzumiraju ulje i vino kao dio svog režima.

Crkveni ustav daje smjernice o tome šta pojedinci treba da se uzdrže od konzumiranja tokom perioda posta. Navodi se da svako ko učestvuje u postu s pobožnom namjerom mora se pridržavati propisa o pojedinim vrstama hrane od kojih se treba uzdržavati. To ne znači da je zabranjena hrana nečista, već neprikladna za post i zabranjena od Crkve. Namirnice koje se smatraju neprikladnim za post i koje treba izbjegavati su meso, sir, puter, mlijeko, jaja, a povremeno i riba, ovisno o kojem postu je riječ.

Propisi za uzdržavanje od određenih užitaka za vrijeme Božićnog posta, koje propisuje Crkva, jednako su strogi kao i oni za Petrovski post. Štaviše, tokom božićnog posta ponedjeljkom, srijedom i petkom, propisano je da se uzdržavaju od konzumiranja robe, vina i ulja. Nakon večernje dozvoljena je samo suha hrana. Međutim, utorkom, četvrtkom, subotom i nedjeljom dozvoljeno je konzumiranje hrane pripremljene na biljnom ulju.

Tokom božićnog posta, sljedbenicima je dozvoljeno jesti ribu samo subotom, nedjeljom i značajnim praznicima kao što su Vavedenje Presvete Bogorodice, hramski praznici i praznici posvećeni istaknutim svecima. Međutim, ova naknada se primjenjuje samo ako praznik pada u utorak ili četvrtak. Ako praznik pada u srijedu ili petak, onda se naknada odnosi samo na konzumaciju vina i ulja.

U periodu od 20. do 25. decembra (prema ranijem kalendaru) post je pojačan, a konzumacija ribe je zabranjena čak i vikendom. Važno je napomenuti da se ovaj period poklapa i sa proslavom građanske Nove godine. Kao kršćani, moramo imati na umu da ostanemo trijezni tokom ovog vremena i izbjegavamo kršenje ograničenja posta prepuštajući se svečanostima, konzumiranjem alkoholnih pića ili prejedanjem.

Sveta Crkva nas upućuje da postimo ne samo fizički nego i duhovno. Naređuje nam da prekinemo sve veze sa bilo kojim oblikom nepravde nakon što smo fizički postili, braćo moja.

Samo fizički post, bez uključivanja duhovne komponente, neefikasan je u smislu spasenja. Zapravo, može čak biti opasno po nečiju duhovnu dobrobit, jer pojedinac može postati pretjerano svjestan vlastite superiornosti zbog apstinencije od hrane. Pravi post je praćen molitvom, pokajanjem, suzdržavanjem od nezdravih želja i ponašanja, iskorjenjivanjem opakih djela, oprostom uvreda, uzdržavanjem od seksualnih odnosa, izbjegavanjem društvenih okupljanja i suzdržavanjem od gledanja televizije. Post nije cilj sam po sebi, već sredstvo za očišćenje od grijeha i postizanje unutrašnjeg mira. Bez molitve i pokajanja, post nije ništa drugo do puko ograničenje u ishrani.

Pravo značenje posta sadržano je u himni koja se pjeva u crkvi, koja kaže da samo uzdržavanje od hrane nije dovoljno za čišćenje naše duše od poroka. Ako se oslanjamo samo na nadu bez aktivnog nastojanja da se poboljšamo, naš post je uzaludan. U stvari, ako post ne donese nikakvu pozitivnu promjenu u nama, to će se Bogu smatrati neprihvatljivim. Smatrat će se neiskrenim i sličnim ponašanju zlonamjernih demona koji nikada ne konzumiraju hranu.