Čin brojanja zimskih sati počeće 29. oktobra, kada će se kazaljke na satu pomeriti za jedan sat unazad u noći sa 28. na 29.
Ovaj običaj se provodi s namjerom da se što bolje iskoristi prirodna dnevna svjetlost. Značajan broj stručnjaka zalaže se za trajni prekid vremenske tranzicije. Umjesto toga, oni predlažu korištenje zimskog računanja vremena koje je više u skladu s prirodnim ljudskim cirkadijalnim ritmom.
Prema mišljenju stručnjaka, praksa mijenjanja vremena dva puta godišnje nije korisna za zdravlje. Kao rezultat toga, oni predlažu nekoliko strategija koje će pomoći pojedincima da lakše pređu na zimsko računanje vremena.
Promjena vremena može poremetiti prirodni cirkadijalni ritam tijela.
Kada podesite sat unazad, to utiče na cirkadijalni ritam vašeg tela. Ovaj ritam obuhvata i fizičke i mentalne transformacije, kao i promene ponašanja koje se dešavaju u skladu sa 24-satnim ciklusom.
Ljudsko tijelo predviđa određene pojave koje će se dogoditi u određenim intervalima dana, kao što su spavanje, buđenje i jelo. Ovo očekivanje je ukorijenjeno u prirodnom ciklusu sunca i uobičajenoj sklonosti pojedinca da ove radnje poduzme svaki dan u isto vrijeme.
Prema dr. Anisi Das, specijalisti za spavanje na Univerzitetu Ohajo, prisustvo prirodne sunčeve svjetlosti tokom dana i nedostatak svjetla noću pomažu u očuvanju našeg cirkadijalnog ciklusa sna. Ovo je podijeljeno sa Svakodnevnim zdravljem.
Samo jednosatna promjena u vašoj dnevnoj rutini može izazvati pustoš u vašem cirkadijalnom ritmu, slično načinu na koji bi se vaš unutrašnji sat pokvario da putujete kroz nekoliko vremenskih zona.
Promjena vremena može imati negativne efekte na različite tjelesne funkcije, uključujući san, probavu i kardiovaskularne procese. Iako neki pojedinci možda ne primjećuju ove promjene, istraživanja ukazuju na potencijalnu korelaciju između promjena vremena i zdravstvenih problema kao što su srčani udari i nesreće. Recenzija naglašava ovu asocijaciju. Prema studiji objavljenoj u časopisu Sleep, zdravstveni radnici su tokom osam godina doživjeli porast ljudskih grešaka vezanih za sigurnost od 18% tokom ljetnog računanja vremena i 5% tokom zimskog računanja vremena.
Poznata je činjenica da je ljeto sezona koju prati porast nezgoda i posjeta hitnoj pomoći. S druge strane, tokom zime dolazi do blagog smanjenja ovakvih incidenata. Osim toga, uočeno je da ljeto može imati negativan utjecaj na obrasce spavanja, raspoloženje i ponašanje.
Vaša osjetljivost na bolesti može se povećati ako je vaš raspored spavanja ili cirkadijalni ritam poremećen. Nadalje, na prirodni ciklus spavanja i buđenja utječu kraći dani jeseni i zime. Takve promjene se dešavaju progresivno, što znači da može proći nekoliko sedmica da se vaš cirkadijalni ritam prilagodi.
Stanje sezonske depresije, opšte poznato kao zimski bluz, je dobro dokumentovan fenomen. Karakteriše ga loše raspoloženje, opšta letargija i nedostatak motivacije koji se obično javlja tokom hladnijih meseci u godini.
Everyday Health razgovarao je s liječnikom primarne zdravstvene zaštite Matthewom Morganom koji je objasnio da nagle promjene u obrascima spavanja i izlaganje dnevnom svjetlu mogu dovesti do pojačanih promjena raspoloženja i povećane vjerovatnoće pojave sezonskog afektivnog poremećaja (SAD).
Melanholično stanje poznato kao sezonski afektivni poremećaj (SAD) obično se manifestuje tokom jeseni i zime, kada su dnevni sati kraći. Osobe sa SAD mogu doživjeti blage promjene raspoloženja kao što su osjećaj tuge, smanjen nivo energije, poteškoće s fokusom, povećanje tjelesne težine i pojačane želje za konzumacijom ugljikohidrata.
Fenomen koji se obično naziva “zimski bluz” opširno su proučavali danski istraživači. Njihovi nalazi pokazuju da depresivne epizode doživljavaju značajan porast tokom zimske sezone, sa prijavljenim porastom do 11%.
Ako se mučite s prilagođavanjem na novu vremensku zonu ili ljetno računanje vremena, postoji nekoliko korisnih savjeta koji vam mogu olakšati prijelaz.
Bez obzira na godišnje doba, ključno je održavati dobru higijenu sna za cjelokupno zdravlje i dobrobit.
Pojedinci koji se pridržavaju stalnog rasporeda spavanja imaju manje šanse da će biti pod utjecajem promjena vremena od onih koji često mijenjaju vrijeme spavanja i buđenja na dnevnoj bazi.
Američko društvo za medicinu spavanja sugerira da pridržavanje nekoliko jednostavnih navika može pomoći u razvoju dosljednog obrasca spavanja. Ove navike uključuju odlazak u krevet i buđenje u isto vrijeme svakog dana, rezerviranje kreveta isključivo za spavanje, uzdržavanje od kofeina u kasnim poslijepodnevnim i večernjim satima i ograničavanje izlaganja jakom svjetlu tokom večernjih sati.
Prema Morganu, bavljenje aktivnostima koje promovišu opuštanje, kao što je čitanje u drugoj prostoriji ili šetnja prije spavanja, takođe može imati pozitivan uticaj na nečiju dobrobit.
Prema riječima ljekara porodične medicine Whitney Hardy, kako bi prijelaz na ljetno računanje vremena bio manje nagli, preporučljivo je promijeniti sve satove u vašem domu u noći prije promjene.
Nakon što pomerite satove unapred ili unazad, preporučljivo je da počnete da se prilagođavate novom vremenu odmah po buđenju. Iako se naviknete na razliku u vremenu tokom početne sedmice, može biti privlačno spavati ili se odmarati duži period vikendom. Međutim, preporučuje se da pokušate da održavate svoj redovni raspored spavanja što je bliže moguće.
Prema Klivlendskoj klinici, ako osećate da vam je potrebno da odspavate, preporučuje se da odspavate ranije tokom dana. Ovo ne bi trebalo da traje duže od 20 minuta.
Regulacija raspoloženja i ciklusa spavanja i buđenja u velikoj mjeri zavise od prirodne sunčeve svjetlosti.
Konkretno, čin uživanja u sunčevim zracima tokom jutarnjih sati služi kao signal vašem tijelu da je vrijeme za početak dana. Ovaj proces pomaže u usklađivanju unutrašnjeg sata vašeg tijela sa izmijenjenim klimatskim uvjetima zime.
Prema studiji, kancelarijski radnici koji su bili više izloženi sunčevoj svetlosti imali su kvalitetniji san, niži nivo depresije i brže zaspali u poređenju sa svojim kolegama koji su bili manje izloženi sunčevoj svetlosti.
Provođenje više vremena na dnevnom svjetlu povezano je s lakšim jutarnjim buđenjem i manje umora tokom dana. Jedna studija čak sugerira da su osobe koje provode više vremena vani manje sklone depresiji, lošem raspoloženju ili upotrebi antidepresiva.
To može pozitivno uticati na vaše blagostanje, a služi kao odvraćanje od negativnih misli i emocija.
Jedan od razloga zašto vježbanje može biti korisno je taj što može povećati vaš nivo energije. Ovo povećanje energije može vam pomoći da se nosite s dodatnim umorom, posebno u danima sa manje dnevnih sati, kao što su oni zimi.
Osim korištenja svjetlosne terapije, bavljenje aerobnim vježbama kao što su hodanje, trčanje ili sudjelovanje u aerobiku također može pomoći u smanjenju fluktuacija raspoloženja i simptoma depresije koji su često povezani sa sezonskim promjenama i neravnotežom unutarnjeg tjelesnog sata.
Važno je napomenuti da bavljenje fizičkom aktivnošću prije odlaska u krevet može ometati oslobađanje melatonina, hormona koji obavještava mozak da se pripremi za odmor, i na kraju poremetiti san. Kao rezultat toga, Everyday Health savjetuje pojedince da se uzdrže od intenzivne vježbe nekoliko sati prije uobičajenog odlaska na spavanje.