U danasnjem clanku procitajte sve o urednosti,Neki domovi zrače ljubavlju, toplinom i pažnjom, dok drugi, bez obzira na namjeru, mogu djelovati hladno i zanemareno. ..
Uređen i topao dom nije samo estetska stvar – on je ogledalo unutrašnjeg stanja osobe koja u njemu živi. Psiholozi naglašavaju da prostor u kojem boravimo ne otkriva samo naše navike, već i nivo samopoštovanja, emocionalne stabilnosti i brige o sebi. Nered u kući može biti znak trenutnog umora, ali i odraz dubljih problema, poput depresije, anksioznosti ili preopterećenosti svakodnevnim obavezama. Kada kućni prostor postane zapušten, to često znači da je i unutrašnji svijet osobe opterećen.
Neki domovi zrače ljubavlju, toplinom i pažnjom, dok drugi, bez obzira na namjeru, mogu djelovati hladno i zanemareno. Nije presudno koliko koštaju namještaj i dekoracije, već koliko pažnje i vremena se ulaže u održavanje prostora. Male odluke – poput zamjene posteljine, pranja zavjesa ili uklanjanja suvišnih predmeta – govore mnogo o načinu na koji se osoba odnosi prema sebi. Stručnjaci s Filozofskog fakulteta u Sarajevu u jednom su istraživanju naveli da okruženje u kojem boravimo direktno utiče na naše raspoloženje, produktivnost i opću psihičku ravnotežu.
Prvi znak koji može odati nedostatak brige o sebi je dotrajala posteljina. Spavanje na iznošenim i starim plahtama, bez obzira na to koliko su one “još uvijek upotrebljive”, može biti znak da se udobnost i vlastito zadovoljstvo stavljaju u drugi plan. Svježa, mirisna i uredna posteljina ne samo da poboljšava kvalitet sna, već i podiže osjećaj samopoštovanja. Kako navodi portal Klix.ba, promjena posteljine i ulaganje u kvalitetan materijal spadaju među jednostavne, a učinkovite načine za podizanje kućne atmosfere.
Sljedeći čest problem je pretjerana količina ukrasnih predmeta i plišanih igračaka. Iako sentimentalni detalji unose toplinu, njihovo gomilanje može stvoriti osjećaj vizualnog kaosa. Višak figurica, fotografija ili suvenira često ukazuje na emotivno opterećenje ili vezanost za prošlost. Uklanjanje suvišnih predmeta može biti oslobađajuće i simbolizirati spremnost za nove životne faze. Ovaj princip “oslobađanja prostora” sve se češće spominje i u domaćim lifestyle emisijama, poput onih na BHRT-u, gdje stručnjaci za uređenje savjetuju minimalistički pristup za veću unutrašnju harmoniju.
Treći element koji može poslati poruku zapuštenosti jesu zastarjeli i oštećeni ručnici. Vlažni, pohabani ili izblijedjeli ručnici narušavaju osjećaj urednosti i lične njege. Meki, čisti i mirisni ručnici, nasuprot tome, odražavaju brigu i poštovanje prema sebi. Čak i mali detalji poput odabira boje i teksture mogu utjecati na to kako se osjećamo nakon tuširanja. Psiholozi ističu da se ovakve sitnice ne smiju podcijeniti jer one jačaju svakodnevni osjećaj ugode.
Jedno od ključnih mjesta u kući koje može odati mnogo o osobi jeste kuhinja. Ona nije samo prostor za pripremu hrane, nego i srce doma. Nakupljeno prljavo posuđe, zaprljane radne površine i nered u ormarićima mogu biti znak iscrpljenosti, depresije ili nedostatka organizacije. Redovno čišćenje kuhinje ne utiče samo na higijenu, već i na mentalno zdravlje. Prema izvještaju Zavoda za javno zdravstvo Federacije BiH, čista kuhinja smanjuje stres i povećava motivaciju za pripremu zdravih obroka, što pozitivno djeluje i na fizičko zdravlje.
Peti pokazatelj je prisustvo starih i oštećenih predmeta koji se godinama ne koriste, ali se ipak čuvaju. To može odražavati nostalgiju, strah od promjena ili nesigurnost. Uklanjanje nepotrebnih stvari oslobađa prostor i pruža osjećaj emocionalne jasnoće. Stručnjaci savjetuju da se ovaj proces započne postepeno – od jedne ladice ili police – kako bi se izbjegao osjećaj preopterećenosti.
Opći nered – poput hrpe nepročitanih časopisa, natrpanog radnog stola ili ormara koji se ne može zatvoriti – ne predstavlja samo vizualni problem. On stvara i psihološki pritisak. Stres koji proizlazi iz nereda može smanjiti sposobnost koncentracije i povećati razinu anksioznosti. Uredan prostor omogućava jasnije razmišljanje i lakše donošenje odluka. Prema anketi koju je proveo portal Faktor.ba, čak 68% ispitanika iz BiH izjavilo je da osjećaju veće zadovoljstvo i smirenost nakon što očiste svoj životni prostor.
Sve ove pojave ne znače nužno da osoba namjerno zanemaruje svoj dom – ponekad su one posljedica životnih okolnosti, zdravstvenih problema ili jednostavno nedostatka vremena. Ipak, prepoznavanje tih znakova može biti prvi korak ka promjeni. Organiziranje prostora i stvaranje ugodnog ambijenta nisu samo estetske odluke, već ulaganje u vlastito mentalno i emocionalno zdravlje.
Promjena ne mora doći naglo. Dovoljno je početi malim koracima – oprati prozore, presložiti police, zamijeniti staru posteljinu. S vremenom, kako se prostor bude mijenjao, i unutrašnje stanje će pratiti taj proces. Uredan dom može postati tiha podrška u svakodnevnom životu, podsjećajući nas da briga o sebi počinje od okruženja u kojem živimo.
