U nastavku našeg današnjega članka, govorimo o nekim osobinama za koje nismo niti svjesni da su jako štetne po nas. Slijedi jako koristan tekst na ovu temu….
U savremenom društvu, psiholozi i psihijatri suočavaju se s povećanim brojem ljudi koji imaju emocionalne i mentalne izazove. Sve više pojedinaca traži stručnu pomoć kako bi poboljšali svoje emocionalno blagostanje. Ipak, ključ sretnijeg života leži u radu na sebi i usvajanju zdravih obrazaca ponašanja.
Još od djetinjstva učeni smo da život nije samo skup prava, već i odgovornosti. Mnoge generacije su odrastale s uvjerenjem da je briga o drugima prioritet u odnosu na brigu o sebi. Ova percepcija dovela je do toga da su ljudi skloni zanemarivanju vlastitih potreba, bojeći se osude okoline. Jedna od najčešćih fraza koje prate ovaj obrazac jeste “Što će drugi reći?”, koja ostaje ukorijenjena u našim mislima tokom cijelog života.
Međutim, takav način razmišljanja može rezultirati kršenjem vlastitih granica i negativno utjecati na samopoštovanje. Postoje određene fraze koje ljudi koriste, a koje mogu smanjiti vlastitu vrijednost i dovesti do nesigurnosti. Ključno je prepoznati i zamijeniti takve izraze kako bismo unaprijedili svoju komunikaciju i samopouzdanje.
Fraze koje treba izbjegavati
- “Pustite me…” ili “Mogu li proći?”
- Kada želimo proći kroz gužvu, mnogi koriste ovu frazu s nesigurnim tonom, kao da traže dozvolu. Logično razmišljanje sugerira da niko nema pravo da vam zabrani kretanje. Umjesto toga, sigurnije je reći: “Molim vas da se pomjerite, trebam proći.”
- “Zadovoljstvo mi je.”
- Kada vam neko zahvali, reći samo “Zadovoljstvo mi je.” može umanjiti značaj vašeg doprinosa. Umjesto toga, bolje je naglasiti vrijednost onoga što ste učinili rečima: “Drago mi je što sam mogao/la pomoći, bilo mi je zadovoljstvo sarađivati s vama.”
- “Jesam li te uznemirio/la?”
- Ova fraza može izazvati osjećaj krivice ili nesigurnosti. Ako nekoga prekinete, bolji pristup bi bio pitati: “Je li sada dobar trenutak za razgovor ili da zakažemo kasnije?” Tako pokazujete poštovanje prema tuđem vremenu, a istovremeno čuvate vlastito dostojanstvo.
- “Zar ne bi mogao/la…?”
- Ovaj tip pitanja sadrži negativan prizvuk koji može dovesti do odbijanja. Psiholozi preporučuju da umjesto toga koristite jasan i pozitivan zahtjev, na primjer: “Možete li mi pomoći s…?”
Zaključak
Jasna i samouvjerena komunikacija ključna je za održavanje zdravih odnosa i zaštitu vlastitih emocionalnih granica. Svjesnim mijenjanjem načina izražavanja, možemo poboljšati percepciju sebe i ojačati svoje samopouzdanje.
Bonus: Moć i zdravstvene koristi češnjaka
Pored pravilne komunikacije, fizičko zdravlje također igra ključnu ulogu u našem općem blagostanju. Među prirodnim lijekovima, češnjak se izdvaja kao moćan saveznik imunološkog sistema.
- Poznat po svom intenzivnom okusu i aromi, češnjak se koristi više od 5000 godina.
- Njegov glavni aktivni sastojak, alicin, ima:
- antibakterijska,
- antivirusna,
- antifungalna,
- antiparazitska svojstva.
- U starom Egiptu smatran je svetom biljkom, dok su ga grčki sportaši i rimski vojnici koristili za jačanje izdržljivosti.
- Danas se češnjak smatra prirodnim antibiotikom, a preporučuje se njegova redovna konzumacija u sirovom obliku.
Međutim, njegov intenzivan miris može biti problematičan. Neki od najboljih načina da se umanji neugodan zadah su:
- konzumacija soka od limuna,
- žvakanje zrna kave,
- kombinacija s maslinovim uljem,
- pijenje mlijeka.
Uvođenjem pravilnih komunikacijskih navika i zdravih prehrambenih izbora, možemo značajno poboljšati kvalitet svog života.
