Sunčeva svjetlost koja ulazi kroz prozore može imati značajan pozitivan utjecaj na naše zdravlje, o čemu svjedoči istraživanje provedeno na Univerzitetu Oregon. Prema objavljenom članku u časopisu Science Daily, istraživanje je pokazalo da sunčeva svjetlost može pomoći u smanjenju broja bakterija u prašini unutar domova.
Tim istraživača, predvođen dr. Ashkanom Fahmipur, eksperimentirao je s tri različita stanja u različitim prostorijama: jedna soba je bila potpuno u mraku, druga je bila izložena sunčevoj svjetlosti, dok je treća bila izložena ultraljubičastom svjetlu.
Nakon 90 dana, rezultati su bili jasni: prostorije koje su bile izložene sunčevoj svjetlosti i UV zračenju imale su značajno manje bakterija u prašini u usporedbi s prostorijama koje su bile potpuno u mraku. Bakterije su u mraku preživjele u većoj mjeri, dok su prostorije izložene sunčanoj svjetlosti i UV zračenju imale znatno manju koncentraciju bakterija.
Osim što smanjuje broj bakterija, sunčeva svjetlost može imati i pozitivan utjecaj na prevenciju respiratornih bolesti. Istraživanje je pokazalo da su bakterije iz mračnih prostorija češće izazivale respiratorne probleme u usporedbi s onima iz prostorija izloženih sunčanoj svjetlosti ili UV zračenju.
Dakle, osim što nam pomaže u proizvodnji vitamina D, sunčeva svjetlost može imati i antibakterijska svojstva koja doprinose boljem zdravlju disajnih puteva. Ovo istraživanje naglašava važnost prirodne svjetlosti u našim domovima kao jednog od faktora koji podržavaju zdrav životni prostor.
Razgovarali smo o nekim od najčešćih genetskih zdravstvenih stanja, kako je opisano u Nacionalnom centru za biotehnološke informacije Nacionalne medicinske biblioteke SAD.
Srčane bolesti su jedan od glavnih uzroka smrti u Sjedinjenim Državama, posebno koronarna arterijska bolest (CAD) i hipertenzija. CAD nastaje zbog nakupljanja plaka i kolesterola u arterijama, što ometa protok krvi i kiseonika do srca, često dovodeći do srčanog udara. Promjene u načinu života poput zdrave ishrane, redovnog vježbanja i smanjenja stresa mogu smanjiti rizik.
Astma, uzrokovana alergijama i zagađivačima zraka, može uzrokovati stezanje u grudima, kašalj i poteškoće s disanjem. Smanjenje izloženosti okidačima kao što su dim, plijesni i životinje može pomoći u izbjegavanju simptoma.
Dijabetes, bilo tipa 1 ili 2, često ima genetsku komponentu, ali se može kontrolisati zdravim načinom života. Održavanje zdrave težine, redovno vježbanje i kontrola unosa šećera pomažu u upravljanju rizikom od ozbiljnih komplikacija.
Depresija može imati genetsku predispoziciju, ali je i povezana s okolinom i životnim stilom. Važno je razgovarati s ljekarom o strategijama za upravljanje ovim stanjem.
Rak, uzrokovan genetskim i okolišnim faktorima, može se pojaviti u različitim oblicima kao što su rak pluća, dojke i prostate. Pravilna ishrana, izbjegavanje pušenja i redovni medicinski pregledi ključni su za prevenciju i rano otkrivanje.
Ove informacije pomažu u razumijevanju kako genetika igra ulogu u nasljednim bolestima i kako se promjenom životnih navika može smanjiti rizik od njihovog razvoja.
